Društvo
Svetski dan pošte: Komunikacija između ljudi kao i između različitih naroda
FOTO: Anđela Stepanović/Boom 93
Pošta Srbije obeležava Svetski dan pošte – 9. oktobar, zajedno sa nacionalnim poštanskim upravama iz 192 države sveta i više od 5 miliona zaposlenih u preko 600.000 poštanskih filijala. Na godišnjem nivou poštanski sektor isporučuje stotine milijardi poštanskih pošiljaka, dok milijarde ljudi širom planete svakodnevno koristi poštanske usluge.
Svetski dan pošte ustanovljen je s ciljem promovisanja značaja javne poštanske službe u unapređivanju komunikacije između ljudi i naroda. Odluka o proslavi praznika doneta je na kongresu Svetskog poštanskog saveza (Universal Postal Union) u Tokiju 1969. Tada je dogovoreno da se praznik slavi svake godine 9. oktobra, u znak sećanja na dan osnivanja Saveza.
Svetski poštanski savez
Savez je osnovan 1874. godine u Bernu, na konferenciji koju je organizovala švajcarska vlada i u kojoj su učestvovali predstavnici poštanskih uprava iz dvadeset i dve države Evrope, Amerike i Afrike. Bila je to prva međunarodna organizacija stvorena s idejom da podstiče razvoj javnih (državnih) poštanskih službi i njihovu međusobnu saradnju kako bi se stvorili uslovi za što efikasniji poštanski saobraćaj u svetu.
Među osnivačima Saveza bio je i predstavnik Kneževine Srbije. Srbija u to vreme još nije bila suverena država, ali je imala višedecenijsko iskustvo u radu javne pošte, Zakon o poštama, Uredbu o naplaćivanju poštanskih taksi, nekoliko potpisanih bilateralnih sporazuma o saradnji s državama u okruženju, Zakon o poštanskim markama za pisma i novine i emitovanu prvu seriju redovnih poštanskih maraka s likom kneza Mihaila Obrenovića. U zemlji su funkcionisale 54 pošte, telegrafski saobraćaj, poštanska kola i diližans za prevoz putnika i, što je najvažnije, postojala je svest o potrebi povezivanja sa svetom.
A jedna zanimljiva činjenica je ta što zbog nepredvidljivih okolnosti poput nepoštenih glasnika i manjka privatnosti, nezgoda, kašnjenja u isporuci ili gubljenja poruka, neki ljudi su želeli da u potpunosti isključe ljudski element. Stoga su se okrenuli golubovima koji bi trebalo da budu brži i pouzdaniji sistem komunikacije.
Zašto baš golub?
Proučavanjem obrazaca kretanja ptica, došlo se do zaključka da one imaju čudesan osećaj za pravac i da sa lakoćom pronalaze put do svog gnezda, čak i nakon letenja kilometrima u svim pravcima. U poređenju sa ostalim pticama, golubovi imaju veoma izražen osećaj za pravac, lako ih je uhvatiti, brzo i jednostavno se razmnožavaju i relativno su pitomi.
Odabrane jedinke golubova se ukrštaju i pare kako bi se dobio pripitomljeni golub, koji kasnijim treniranjem postaje ptica koja ume da nađe put do svoje kuće.