Društvo

Tokom prošle godine preko 40.000 građana otišlo iz Srbije

Youtube screenshot

Youtube screenshot

Tokom prošle godine 40.872 građanina Srbije dobila su prve boravišne dozvole u Evropskoj uniji.

Nemačka je i dalje najpoželjnija destinacija za emigraciju, o čemu svedoči i 15.385 izdatih boravišnih dozvola, a za njom slede Hrvatska (7.360), Austrija (3.276), Slovenija (2.497) i Slovačka (2.300), pokazuju podaci Evrostata, a prenosi Politika.

U ove brojeve ne ulaze radnici “na crno”, koji po tri meseca borave i rade u nekoj od zemalja EU, vraćaju se u Srbiju kako ne bi prekoračili trajanje “turističke” vize, da bi potom ponovo otišli u EU da rade.

Činjenica da je samo tokom prošle godine više od 40 hiljada stanovnika Srbije otišlo iz zemlje potvrđuje prognoze UNDP-a da je Srbija jedna od deset zemalja sveta u kojima se broj stanovnika smanjuje najvećom brzinom.
Iako ne postoje precizni podaci o spoljnim migracijama, procene govore da se u prethodnoj deceniji iz Srbije iselilo oko 300.000 osoba, uglavnom mlađih od 40 godina, a doselilo oko 150.000 uglavnom onih koji su ostvarili penziju u inostranstvu.
Kako piše Politika, i interne migracije na relaciji selo-grad ispraznile su cela naselja u Srbiji, a najveće smanjenje stanovništva registruje se u regionu Jugoistočne i Zapadne Srbije.
Procene Populacionog fonda Ujedinjenih nacija Programa za razvoj UN svedoče da će direktna posledica odliva mozgova u naučnim, tehnološkim i inovacionim sektorima za Srbiju značiti gubitak od oko devet milijardi dolara.
Istraživači Univerziteta Harvard i Brukings instituta došli su do saznanja da je u poslednjih 20 godina Srbiju napustilo devet odsto naučnih istraživača koji su imali objavljene naučne radove u zemlji.
Njihove procene govore da izvan granica Srbije trenutno živi oko 750 hiljada srpskih migranata, a ovaj broj uključuje samo ljude koji su se preselili iz Srbije, a ne generacije koje su rođene u stranoj zemlji, a izjašnjavaju se kao Srbi.
Najveći broj migranata živi i radi u Nemačkoj i Austriji, a skoro trećina ima fakultetsko obrazovanje, što znači da prosečni iseljenik iz Srbije ima više obrazovanje od prosečnog stanovnika Srbije.