Društvo

U prva dva meseca Srbija na uvoz struje potrošila osam puta više nego prošle godine

FOTO: Boom93/R. Momirović

FOTO: Boom93/R. Momirović

U prva dva meseca ove godine Srbija je na uvoz struje potrošila osam puta više novca nego prošle godine, pokazuju podaci časopisa „Makroekonomske analize i trendovi“. Osim energetske krize, za to je najzaslužnija havarija u TE Nikola Tesla u Obrenovcu koja proizvodi polovinu struje u Srbiji, dok se manje električne energije i dalje dobija od hidroelektrana – oko 30 odsto.

Hidrosektor i reverzibilne hidroelektrane ključne su za očuvanje energetske bezbednosti, a upravo jedna takva, nalazi se na Drini, na jezeru Perućac.

Reverzibilna HE Bajina Bašta puštena je u rad 1982. godine i još je jedina ovakva HE u našoj zemlji. Deo je celine Drinsko-limske elektrane koja sa svojom godišnjom proizvodnjom od 3.300 GWh, čini oko 10 odsto ukupne proizvodnje struje u Srbiji.

Osim što proizvode, ove hidroelektrane mogu i da skladište višak struje, što je od velikog značaja u kriznim trenucima kada se sve više okrećemo obnovljivim izvorima energije.

Ivan Božić, profesor Mašinskog fakulteta napominje da ona ne služi samo da nadomesti energiju već i da pokrije sav višak koji dolazi iz solarne energije ili vetra.

„Vetar ne zna da li je dan ili noć, on duva, i kad imamo energiju iz vetra, a nemamo potrošnju koja će taj konzum da pokrije, onda su reverzibilne hidroelektrane ključne, i pumpaju vodu u gornju akumulaciju. A kada je reč o obnovljivim izborima energije, reverzibilne hidroelektrane upravo služe da „peglaju“ te viškove proizvodnje i neuravnotežene vidove proizvodnje i iz eolske i iz solarne energije“, kaže profesor Božić.

Više informacija možete pročitati OVDE.