Društvo

Ugroženi zbog svoje profesije

FOTO: Ilustracija/Pixabay

FOTO: Ilustracija/Pixabay

Više od dve decenije niko nije osuđen za ubistvo Slavka Ćuruvije i Milana Pantića; skoro tri decenije su nerazjašnjene okolnosti smrti Dade Vujasinović ; u prva četiri meseca 2023. zabeležena su 43 slučaja pritisaka i napada na novinare u Srbiji; novinari se suočavaju sa otvorenim pretnjama smrću, zbog čega je Marko Vidojković morao da napusti zemlju – ovo je slika klime u kojoj rade nezavisni novinari u Srbiji.

Podaci domaćih udruženja i međunarodnih organizacija ukazuju na to da je bezbednost novinara u Srbiji ugrožena.

Novinari u Srbiji suočavaju se sa različitim vrstama napada – fizičkim napadima, napadima na imovinu, pretnjama imovini, pritiscima i verbalnim pretnjama. Sudeći prema podacima Udruženja novinara Srbije (UNS) i Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS) pritisci su najučestaliji vid gušenja slobode medija.

Podaci Udruženja novinara Srbije pokazuju da je od početka godine zabeleženo 43 slučaja pritisaka i napada na novinare, od čega je 13 pritisaka i 13 pretnji.

U izveštaju Reportera bez granica, koji je objavljen na Svetski dan slobode medija, konstatuje se da je u Srbiji zakonski okvir solidan ali da su novinari izloženi političkim pritiscima. Prema tom izveštaju, Srbija se nalazi na 91. mestu po indeksu slobode medija, što je pad od 12 mesta i najveći pad u regionu Evropske unije i Balkana.

Udruženje novinara Srbije je u protekloj godini evidentiralo ukupno 140 slučajeva pretnji, pritisaka i napada, što je gotovo dvostruko više nego u 2021. godini, kada su zabeležena 74 slučaja, navedeno je u saopštenju UNS-a povodom Svetskog dana medija.

U saopštenju je navedeno i da je gušenje medijskih sloboda posebno vidljivo u lokalnim sredinama, kako kroz pretnje novinarima i političke pritiske, tako i kroz projektno sufinansiranje medijskih projekata u opštinama i gradovima, koje je postalo „sredstvo nedvosmislenog političkog uticaja na novinare”.

Samo na osnovu konferencija za medije može se videti na koji način se funkcioneri, na čelu sa predsednikom, obraćaju novinarima koji dolaze iz kritički orijentisanih medija. Takvi novinari suočeni su sa konstantnim omalovažavanjem.

Pritisci na novinare od strane državnog vrha prepoznati su i u izveštaju Asocijacije nezavisnih elektronskih medija (ANEM) u Srbiji objavljenom 10. marta, kojim je obuhvaćena medijska scena u zemlji u januaru 2023. godine.

Međunarodni institut za štampu zajedno sa nekoliko međunarodnih organizacija dao je oštro upozorenje o stanju slobode medija i bezbednosti novinara u Srbiji povodom obeležavanja godišnjice ubistva Slavka Ćuruvije.

Zajednički zaključak ovih organizacija je „da 24 godine nakon ubistva Ćuruvije 1999. godine, loši uslovi za bezbednost novinara, nepovoljne okolnosti za vladavinu prava, zarobljeni mediji i podgrejana klima neprijateljstva prema kritičkom izveštavanju znače da ostaje mogućnost ozbiljnog fizičkog napada na novinara.”

U ovom upozorenju se navodi i da je Srbija i dalje jedno od najopasnijih mesta u Evropi, van Ukrajine, za novinarski rad.

Napadi na novinare i pretnje smrću

Od početka godine pet novinara je dobilo verbalne pretnje smrću, pokazuje baza NUNS-a. U pitanju su Pero Jovović, novinar Nove.rs, Stevan Dojčinović, glavni i odgovorni urednik KRIK-a, Željko Matorčević, novinar Žig Info-a, Žaklina Tatalović, novinarka Televizije N1 i Nina Čolić, novinarka lista Danas.

Novinaru Peru Jovoviću preko društvene mreže Tviter upućene su pretnje u kojima se navodi da mu treba staviti pištolj na čelo.
Nakon gostovanja u podkastu „Snaga uma” na portalu Nova.rs, uredniku KRIK-a Stevanu Dojčinoviću upućena je pretnja u komentaru ispod isečka iz epizode podkasta na TikToku. Naime, Dojčinović je rekao kako su cene naručenih ubistava drastično pale. Jedan korisnik u komentaru je napisao „daj te jeftinjake da te roknemo”.

U zgradi Palate pravde, po završetku suđenja optuženima za paljenje kuće novinara Milana Jovanovića, prijatelj optuženog, bivšeg predsednika opštine Grocka Dragoljuba Simonovića, pretio je novinaru Matorčeviću, koji je pratio suđenje. Pored psovki, izgovorio je Matorčeviću: „Izađi napolje, nastradaćeš”.

Žaklini Tatalović upućene su pretnje smrću i uvrede Tviteru, gde su joj u porukam koje su joj uputila dva korisnika, između ostalog, navodi da bi trebalo da bude obešena i spaljena na giljotini. Takođe, nazvana je pogrdnim imenima.

Nini Čolić upućeno je više pretnji putem komentara na zvaničnom TikTok nalogu redakcije Danas, nakon što je objavljen video u kom je novinarka govorila o zapleni automobila marke lamborgini, u vlasništvu Uroša Panića, sina Petra Panića Pane i kumića Aleksandra Vučića. U komentarima se navodilo kako se igra sa životom, da neće dugo pričati i sl.

Vlasti su obaveštene u svim slučajevima. Slučaj Pere Jovovića i Žakline Tatalović nisu procesuirani, dok ostali jesu.

Slučaj Marka Vidojkovića

Marko Vidojković, pisac, kolumnista lista Danas i koautor podkasta „Dobar, loš, zao”, ekstreman je primer toga koliko su novinari u Srbiji ugroženi.

Vidojković se nalazi na listi 115 najugroženijih pisaca na svetu u 2022. godini, koju je objavio Međunarodni PEN (Međunarodno udruženje pesnika, esejista i književnika), o čemu je pisala Cenzolovka. Tokom 2021. i 2022. godine Vidojković je prijavio više od 50 pretnji smrću, od kojih su samo dve završile presudom.

Zbog ugrožene bezbednosti Vidojković je izmešten iz Srbije na bezbednu lokaciju.

Na pretnje koje su u poslednje vreme eskalirale ukazao je i Nenad Kulačin, novinar i koautor podkasta „Dobar, loš, zao”, kome je bezbednost takođe ugrožena, ali koji iz privatnih razloga nije mogao da i sam ode iz Srbije.

Pritisci na novinare u Požarevcu

U NUNS-ovoj bazi zabeleženo je sedam napada na novinare, koji su se desili 2008, 2011, 2016. i 2018. godine. Od sedam napada, pet je bilo u vidu pritisaka, jedan u vidu verbalne pretnje, a jedan u vidu napada na imovinu.

Među novinarima koji su trpeli pritisak su dva novinara koja su u tom trenutku bili deo Radija Boom 93.

Saša Valjarević, tadašnji direktor „Vodovoda i kanalizacije” i funkcioner Socijalističke partije Srbije u Požarevcu podneo je krivičnu prijavu u ime te ustanove 2016. godine. Zasmetale su mu informacije da voda za piće u Požarevcu nije ispunjavala higijenske norme pre nego što je zvanično Vodovodu zabranjena njena distribucija za piće i pripremanje hrane sredinom oktobra 2015. godine. Boom 93 je 7.oktobra 2015. godine, pozivajući se na saopštenje Zavoda za javno zdravlje, objavio vest da su nitrati u gradskom vodovodu Požarevca, po uzorkovanju od 30.9.2015. godine, premašili vrednosti dozvoljene pravilnicima o higijenskoj ispravnosti, kao i da postoji mogućnost u narednim danima da se zavnično proglasi neispravnom za piće. Valjarević je 27.oktobra telefonskim putem pretio uredniku informativnog programa da će podneti krivičnu prijavu zbog konstatacije da voda nije ispravna gotovo mesec dana, iako su to potvrđivala merenja relevantne laboratorije Zavoda za javno zdravlje u Požarevcu. Pravni zastupnik radija Boom 93, Goran S. Petrović rekao je kako je JKP „Vodovod i kanalizacija” podnelo krivičnu prijavu protiv Uroševića zbog krivičnog dela iz člana 343. Krivičnog zakonika za izazivanje panike i narušavanje javnog reda i mira.

O ovome slučaju vlasti nisu obaveštene i nije procesuiran, a NUNS je ocenio da su podizanje krivične prijave protiv Uroša Uroševića i saslušanje u policiji klasičan primer pritiska na medije.

Samo nekoliko dana kasnije, kada je tadašnji novinar Radija Boom 93 Miloš Ljubisavljević ušao u prostorije SNS-a, prišao mu je portparol gradskog odbora stranke, Marko Savić. On je novinaru predočio da je reč o stranačkoj konferenciji i da redakcija Boom 93 nije pozvana. U raspravi koja je usledila, Savić je novinaru rekao da niko iz informativne redakcije Boom 93 nije dobrodošao na konferenciju. Nakon rasprave Ljubisavljević je ispraćen iz prostorija SNS-a.

Ni o ovome slučaju vlasti nisu obaveštene niti je procesuiran.

Ugrožavanjem bezbednosti novinara ugrožena je i sloboda medija

U manjim sredinama ljudi su više upućeni jedni na druge, pa je i pritisak da se o određenim temama progovori veći. U takvim sredinama ne samo da su izloženi novinari koji pišu kritički prema ljudima na određenom položaju već je i izloženija i njihova porodica. Vrlo je lako saznati gde novinar i njegova porodica žive, u koju školu idu njihova deca, gde su zaposleni članovi njegove porodice i sl.

Upravo to je razlog zbog čega se samo u malobrojnim lokalnim medijima mogu pročitati tekstovi koji pokušavaju da uđu u srž problema sa kojima se ta zajednica suočava.

Na delu je autocenzura. U strahu da članovi njegove porodice ne budu ugroženi, pojedini novinari žmure na probleme koje postoje u njegovoj zajednici i u svom radu zaustavljaju se na informisanju o dnevnim događajima.

Targetiranje novinara onemogućava im da se na pravi način bave svojim poslom jer im je otežano da dođu do informacija i sagovornika, a često nisu ni pozvani na neke od događaja, kao što pokazuje pomenuti slučaj novinara Miloša Ljubisavljevića.

Kako zaštititi novinare?

Ove godine navršiće se sedam godina kako postoji Stalna radna grupa za bezbednost novinara (SRG), čiji su članovi zamenik Republičkog javnog tužioca, zamenik direktora policije i predstavnici NUNS-a, UNS-a , Asocijacije medija, Asocijacije onlajn medija, ANEM-a i OEBS-a.

Nedavno je održan redovni sastanak SRG. Tužilac Branko Stamenković na sastanku je ukazao na podatak da je od 2016. do 2023. godine registrovano 267 predmeta u kojima je tužilaštvo ocenilo da postoji osnovana sumnja da je izvršeno neko krivično delo protiv novinara. Od tog broja u 76 predmeta je izrečena krivična sankcija počiniocima što iznosi oko 30%.

Kao prioritet u radu SRG u narednom periodu istaknuto je pronalaženje načina kako sankcionisati slučajeve koji nisu krivična dela, a koji dovode do određenog stepena uplašenosti kod novinara.

Na sastanku novinara i urednika medija sa predstavnicima MUP-a i tužilaštva koji je organizovala Asocijacijacija nezavisnih elektronskih medija konstatovano je da je uspostavljanjem SRG postignut vidljiv napredak kada je reč o prijavama i brzini reagovanja u zaštiti bezbednosti novinara, ali da je neophodno koordinaciju spustiti sa nacionalnog nivoa i na lokalne sredine.

Preko broja 0800 100 115 tokom dvadeset četiri časa dostupna je besplatna SOS linija za prijavljivanje pretnji i nasilja prema novinarima.

Telefonsku liniju za hitnu prijavu napada, pretnji i pritisaka na medijske profesionalce, dostupnu 24 sata sedam dana u nedelji pokrenuo je i NUNS. Napadi, pretnje i pritisci mogu se prijaviti preko broja 060/688-22-31.

U nebezbednim uslovima za rad najvažnije je da redakcije imaju osmišljene bezbednosne protokole s kojima će biti upoznati i kojih će se pridržavati svi zaposleni. Takođe, pored novinarskih i medijskih udruženja koja pružaju podršku kako novinarima na nacionalnom, tako i novinarima na lokalnom nivou, neophodno je da postoji solidarnost među lokalnim medijima, što će otežati pritisak koji dolazi od ljudi na pozicijama.

Projekat se realizuje u okviru Programa malih medijskih grantova koji finansira Ambasada SAD a administrira Media i Reform Centar Niš. Stavovi, mišljenja i zaključci izneseni u projektu nužno ne izražavaju stavove MRCN i Ambasade SAD već isključivo autora.