Društvo

Za izgradnju 320 postrojenja za preradu otpadnih voda, 5,4 milijarde evra

pixabay/ilustracija

pixabay/ilustracija

Srbija će graditi 320 postojenja za preradu otpadnih voda, a vrednost tih projekata biće 5,4 milijarde evra, <a href="https://naled.rs/en/kliping-tv-k1-u-planu-izgradnja-320-postrojenja-za-preciscavanje-otpadnih-voda-u-iznosu-od-54-milijarde-evra-6184" target="_blank" rel="noopener">podseća Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj (NALED)</a>. Mnoge kompanije koje će uskoro morati da prečišćavaju svoje otpadne vode, kako se naglašava i dalje nisu ništa preduzele da bi ispunile tu obavezu.

Otpadne vode u Srbiji, kako se navodi, u jednoj godini sadrže 109 tona cinka, 55 tona bakra, 17 tona hroma, 13 tona arsena, 12 tona olova, 11 tona nikla, ukazuju podaci Agencije za zaštitu životne sredine (SEPA), sa tendencijom njihovog povećanja.

„Mi smo kreirali vodič za prečišćavanje otpadnih voda namenjen privrednim, javnim i drugim subjektima u cilju sprečavanja zagađenja voda i životne sredine, kao i unapređenja upravljanja kvalitetom vodnih resursa. Takođe, vodič sadrži predlog kako treba da izgleda proces od planiranja do izgradnje jednog postrojenja“, kaže Slobodan Krstović, direktor za strateški razvoj u NALED-u.

Baner Boom93 Android aplikacija

Prema njegovim rečima, industrija mesa u Srbiji već je odvojila određena finansijska sredstva za regulisanje otpadnih voda, ali veliki broj od 340 kompanija, prema podacima SEPA-e nije ništa uradio tim povodom.

Problem otpadnih voda u naredne tri godine treba da reše sva preduzeća u Srbiji koja ispuštaju otpadne vode i te obaveze su u skladu su sa evropskim regulativama.

Kako se navodi, razmatraju se i rešenja do kojih je moguće doći međusobnom saradnjom privatnog, javnog i civilnog sektora.

„Mit je da je Srbija toliko bogata vodama, 92 odsto se oslanjamo na tranzitne vode. Po glavi stanovnika Srbija ima godišnje 1.500 kubika vode koje može da iskoristi, što je niže od proseka koji iznosi 2.500 kubika. Moramo da se oslonimo na tranzitne vode u koje se ubrajaju i otpadne vode iz regiona“, dodao je Krstović.

Građani značajno doprinose zagađenju voda, kako je podsetio, a svega 11 odsto komunalnih voda u Srbiji se prečisti pre ispuštanja.

„Oko dve trećine stanovništva koristi vodu sa vodovoda, ostatak sa bunara, što ukazuje na značaj podzemnih voda o kojima moramo brinuti i voditi računa“, dodao je Krstović.

Novo postrojenje za preradu otpadnih voda u Požarevcu na mestu starog?

Kako je Boom93 već pisao, tokom ove godine trebalo bi da počnu radovi na izgradnji postrojenja za preradu otpadnih voda u Požarevcu.

Iako je bilo najavljivano potpisivanje ugovora za izgradnju ovog postrojenja, to se još nije dogodilo. Aleksandar Dimitrijević, direktor JKP „Vodovod i kanalizacija“ je za Boom93 rekao da se tokom marta očekuje potpisivanje prvog ugovora, dok će drugi biti potpisan najverovatnije u maju.

„Sve aktivnosti oko izgradnje ovog postrojenja i dalje traju i mi se pripremamo za igradnju“, rekao je tada Dimitrijević.

Novo postrojenje biće izgrađeno kod Gradskog hipodroma na mestu starog postrojenja koje je bilo izgrađeno šesdesetih godina prošlog veka.