Društvo

Železničari traže veću platu da bi dostigli “minimalac”

Foto/voz železnica  ilustracija/ Pixabay

Foto/voz železnica ilustracija/ Pixabay

Milijarde se investiraju u modernizaciju i gradnju brzih pruga, govori se o tome kako će se vozom stići od Beograda do Novog Sada za pola sata, dok istovremeno ljudi koji će upravljati tim vozovima, održavati brze pruge i voditi računa o bezbednosti bore za platu štrajkom glađu.

S obzirom na to da od 2015. do prošle godine nisu imali povećanje plata, a da je ono prošle godine iznosilo samo pet odsto, železničari tvrde da su plate i onih sa srednjom školom veoma blizu minimalne zarade.

Krajem oktobra stigao je prvi od tri Štadlerova voza vredna 62 miliona evra kakav “nijedna zemlja u regionu nema”, a dočekala ga je najviša državna delegacija predvođena Aleksandrom Vučićem, predsednikom Srbije.

Voz koji može da ide brzinom od 200 kilometara na čas, ući će u saobraćaj od marta sledeće godine. Samo dva dana ranije, u Palati Srbija sastali su se predstavnici sindikata železničkih preduzeća sa premijerkom Anom Brnabić, a tema je bila kako da oko 40 odsto zaposlenih u četiri železnička preduzeća dostigne ni manje ni više nego minimalnu platu i to nakon pretnji štrajkom glađu.

URAVNILOVKA DO MINIMALCA

Još 23. marta sindikalci su protestovali ispred Vlade Srbije, tražeći da se zarade dovedu makar u zakonske okvire. Na sastanku održanom 27. oktobra premijerka je obećala 650 miliona dinara od sledeće godine za sva četiri preduzeća, da se podeli među 10.500 radnika, što je povećanje mase plata od pet odsto.

Sindikati su tražili povećanje mase plata od 13 odsto (oko 1,6 milijardi dinara), koliko su izračunali da je potrebno da se plate dovedu u sklad sa zakonom. Prema rečima sin-dikata, premijerka je na tom sastanku insistirala da ovaj novac ode na povećanje plata radnika u izvršnim službama, odnosno onima sa najmanjim platama koji rade na prugama, a ne onima u kancelarijama, a posebno ne rukovodstvu.

Tako bi onih četrdesetak odsto zaposlenih dobilo povećanje od oko 9,8 odsto i dostiglo minimalac sledeće godine.

Preduzeća Srbija voz, Srbija Kargo, Infrastruktura železnice Srbije i Železnica Srbije AD su, kako kažu sindikalci, podelila ovaj novac između sebe, a sada ostaje da se novac podeli unutar preduzeća.

Kažu da je na tom sastanku premijerka insistirala da povišicu dobiju radnici iz izvršnih poslova, među kojima su mnogi sa osnovnom školom i koji rade za platu manju od minimalca.

S obzirom na to da od 2015. do prošle godine nisu imali povećanje plata, a i prošle godine ono je iznosilo pet odsto, železničari tvrde da su plate i onih sa srednjom školom sa koeficijentom 2,5 došle jako blizu minimalne zarade.

Ovim se pravi jedna vrsta uravnilovke, gde svi od koeficijenta jedan (nkv radnici) do skoro 2,5 efektivno rade za istu i to minimalnu platu, s obzirom na to da preduzeće onima čija je plata nominalno ispod minimalne, doplaćuje do minimalca.

Razlog je, kako tvrde sindikalci, to što je kolektivnim ugovorom ugovorena cena radnog sata od nešto ispod 78 dinara, dok je minimalna cena rada 183,93 dinara.

Ovih dana vode se pregovori unutar i između železničkih preduzeća kako da se podele ove pare koje je obećala premijerka, kako da se usklade cena rada i koeficijenti. Da ne bi bilo plata ispod minimalne, cena rada mora da bude oko 201 dinar.

Zoran Dašić, predsednik Sindikata Srbija kargo, kaže za Novu ekonomiju da je na sastanku sa premijerkom rečeno da železnički sektor posmatraju kao celinu i da pet odsto bruto novca treba da se podeli u sva četiri železnička društva.

“Po preporuci je to i urađeno, a sledeći korak je da se prilog 1 i koeficijenti uporede u sva četiri društva. Kada se usaglase, pristupiće se otkazivanju članova Kolektivnog ugovora u sva četiri društva”, objašnjava.

On ističe da je sada prosečna plata u Srbija Kargu oko 58.000 dinara.

“Ovo će biti prvi put da cena radnog sata bude po zakonu, a mi ćemo tražiti da se u kolektivnom ugovoru promeni tako da se svake godine usklađuje sa minimalnom zaradom”, kaže Dašić uz poruku da je štrajk glađu odložen, ali da štrajkački odbor nije raspušten sve dok ne dobiju zvaničan predlog crno na belo. Opširnije o ovoj temi možete pročitati na Linku sajta Nova Ekonomija