Ekonomija

MMF predvideo usporavanje privrednog rasta Srbije

Pixabay ilustracija

Pixabay ilustracija

Međunarodni monetarni fond (MMF) predvideo je usporavanje privrednog rasta Srbije tokom 2022. godine na 2,5 odsto, a u 2023. predviđa 2,25 procenata.

To je objavljeno u izveštaju misije te finansijske institucije posle posete Srbiji i potvrđeno da je postignut sporazuma o novom dvogodišnjem stend baj aranžmanu vrednom 2,4 milijarde evra.

Srbija se, nakon snažnog oporavka od pandemije, sada suočava sa negativnim globalnim i regionalnim okruženjem, uključujući rat Rusije u Ukrajini, navodi se u saopštenju koje je objavio MMF.

Predviđa se da će rast BDP-a usporiti na oko 2,5 procenta u 2022. na 2,25 odsto u 2023. zbog slabije spoljnotrgovisnke tražnje partnera iz Evropske unije, uz poskupljenje energije, poremećaje u lancima snabdevanja i nedavnom sušom, navodi MMF.

Fond je potvrdio postizanje sporazuma sa Srbijom o novom dvogodišnjem stend baj aranžmanu vrednom 2,4 milijarde evra.

„Ovaj aranžman bi pomogao u rešavanju nastalih potreba za eksternim i fiskalnim finansiranjem s obzirom na izazovno globalno ekonomsko okruženje, a podržao bi makroekonomsku politiku i napore vlasti u strukturnim reformama, sa fokusom na energetski sektor“, objasnio je šef misije MMF Jan Кejs Martejn.

On je naveo da vlasti Srbije „nameravaju da iskoriste finansijska sredstva koja će biti dostupna tokom prvog dela aranžmana, a da preostali pristup tretiraju kao predostrožnost“.

Primena sporazuma podrazumeva odobrenje Izvršnog odbora MMF, a očekuje se da će ga to telo razmotriti u decembru.

U ocenama nakon razgovora sa zvaničnicima Srbije , MMF navodi i očekivanja da će inflacija u 2022. biti oko 12 odsto, podstaknuta „uglavnom rastom cena hrane i globalnim cenama energenata“.

„Predviđeno je usporavanje inflacije u 2023. i povratak u okvire cilja Narodne banke Srbije u 2024. godine“, ocenio je MMF.

Prema navodima, očekuju se znatno veći troškovi uvoza energenata uz manjak domaće proizvodnje električne energije, kao i slabljenje spoljne tražnje, što će povećati deficit tekućeg računa na oko devet odsto BDP i tokom 2022. i u 2023. godini.

„Uprkos nepovoljnom globalnom okruženju, stabilnost finansijskog sektora je održana i devizni kurs je ostao stabilan“, ocenila je misija MMF.