Ekonomija

Narodna banka Srbije: Rast cena u svetu preliva se na Srbiju

Boom93

Boom93

<p class="">Kad se rast cena u svetu preliva na rast domaćih cena, onda se suočavamo sa uvoznom inflacijom, zbog čega male i otvorene ekonomije poput Srbije, poslednjih godinu dana beleže porast inflacije, objašnjava Milan Trajković, zamenik generalnog direktora Sektora za ekonomska istraživanja i statistiku u NBS.

„Kada čujemo za pojam uvozne inflacije, prvo na šta pomislimo su proizvodi koje svakodnevno koristimo, a koji se u Srbiji ne proizvode, pa smo prinuđeni da ih uvozimo. To su: automobili, računari, mobilni telefoni i različiti kućni aparati. U takve proizvode spada i veliki deo odeće i obuće, zatim kozmetika, ali i deo hrane i pića, južno voće i kafa. Međutim, ovo je samo manji deo uvozne inflacije. Najvećeg dela uvozne inflacije najčešće nismo svesni“, ističe Milan Trajković.

On kao primer proizvoda i sirovina koji na različite načine utiču na rast cena navodi flaširanu vodu, budući da ambalaža čini najveći deo cene koštanja i u proizvodnji i u maloprodajnoj ceni flaširane vode.

„Recimo, da flašica vode u prodavnici košta 40 dinara. U okviru toga, trošak same vode i troškovi koje proizvođači imaju u smislu taksi i naknada prema državi su zanemarljivi. Najveći deo cene koštanja jedne obične flašice vode je zapravo nafta. Flašica se pravi od nafte, zatvarač se pravi od nafte i etiketa se pravi od nafte. Na kraju, proizvod zahteva određeni transport i tu ponovo imamo naftu, odnosno gorivo kao glavni trošak“, pojašnjava Trajković.

Trajković ističe da su već postojeći i već veliki problemi sa energentima, hranom i lancima snabdevanja dodatno pogoršani sa ratom u Ukrajini, kao i da je rat samo dodatno podstakao rast već ionako visokih cena nafte, gasa, pšenice i drugih sirovina.

„U takvim okolnostima, ono što Narodna banka Srbije vidi u ovom trenutku to je da bi međugodišnja inflacija trebalo da dostigne maksimum u junu i julu, između 10 odsto i 11 odsto dok bi nakon toga, sa dolaskom nove poljoprivredne sezone, međugodišnja inflacija trebalo da počne da se smanjuje“, kaže on.

Dostizanje međugodišnje inflacije u granici inflacionog cilja NBS, koji iznosi tri odsto sa dozvoljenim odstupanjem od 1,5 odsto, očekuje se u drugoj polovini sledeće godine kada bi  trebalo da iznosi oko četiri odsto.

Trajković ističe da Narodna banka Srbije sve vreme daje ažurirane projekcije, ali ukazuje na rizike i činjenicu da je mogućnost preciznog projektovanja u ovakvim okolnostima manja nego inače.