Društvo

Petrović: Zbog EPS i vlade, 1,5 milijardi evra troška koji će građani plaćati

FOTO: Printscreen/RTS

FOTO: Printscreen/RTS

Predsednik Fiskalnog saveta Pavle Petrović kaže za N1 da je za ovu godinu planiran deficit 3,9 odsto i da polovina tog deficita pripada direktno energetskom sektoru. „Da nije bilo tih izdataka deficit bi bio dva odsto, i on bi bio sasvim prihvatljiv i dobar“.

Pojašnjava da je dva odsto deficita od 60 milijardi koliki je BDP – 1,2 milijarde evra, ali kada se saberu ukupni rashodi od početka energetske krize prošle jeseni to je dve milijarde evra, i uz grube procene, verovatno će za 2023. biti potrebno još milijardu evra, dakle, ukupni iznos je tri milijarde evra.

„Polovina toga pripada svetskoj ekonomskoj krizi, a 1,5 milijardi evra je rezultat domaće krize, tj. direktno može da se pripiše EPS i Vladi Srbije, tj. lošem upravljanju. Ovakvi gubici su mogli da budu izbegnuti“, ukazuje predsednik Fiskalnog saveta.

Ističe da se proizvodnja u EPS stalno smanjivala i da se nije investiralo u kop u Kolubari, i ako se ništa ne uradi, to će i dalje da traje.

„Zbog EPS i vlade mi sada imamo 1,5 milijardi evra troška koji treba da platimo“, dodaje.

Podseća da je Fiskalni savet i ranije ukazivao na probleme u EPS, ali tada to nije prihvatano.

„Tada EPS nije direktno vršio pritisak na budžet, pa se mislilo da to može tako da prođe“, ocenio je.

Govoreći o rebalansu budžeta o kojem se trenutno raspravlja u Skupštini, on ističe da on nije dovoljno transparentan, naročito u delu koji se odnosi na rashode javnih preduzeća.

Navodi da je rebalansom država već izdvojila novac, većinom za Srbijagas, za kupovinu gasa, i manjim delom za EPS i dodaje da ne shvata „kada je toliko veliki izdatak, zašto se tačno ne izlista na šta su i koliko pare otišle“, jer, kako ukazuje, „najveći deo toga je nešto što je moralo da se uradi“.

Takođe, Kancelarija za javna ulaganja, koja je sada prerasla u ministarstvo, godišnje ulaže 200 miliona evra za razne projekte, a Petrović se pita zašto se oni ne izlistaju, jer smo indirektno saznali da se radi o prihvatljivim projektima, poput škola i bolnica.

Sve u svemu, kaže da se povećavaju gubici EPS, vidimo da on ne ispunjava svoje obaveze, finansijski i dalje pada, jedino što izgleda plate ovog puta nisu porasle.

Upitan da li je EPS, kao što piše na njegovom sajtu, najveći energetski i privredni oslonac zemlje, Petrović odgovara da očigledno nije „kad zbog njih sada treba da platimo 1,5 milijardi evra“.

Ističe da je neophodno da se najpre završi kop u Kolubari da bi počeli da rade, a onda strukturne reforme.

„Broj zaposlenih je predimenzioniran, plate su veće nego što treba, puno su plaćeni oni koji rade neke opšte poslove, a oni koji bi mogli da preokrenu stvar nedovoljni su plaćeni“, ukazuje Pavlović i dodaje da su i dalje ostala preduzeća oko EPS koja nisu privatizovana, nego su državna, „i to je jedan deo koji isisava iz EPS stvari“.

Poručuje da je za promenu potrebna jaka politička volja i odluka, kao i profesionalno upravljanje.

„Treba da se odluči da li se želi od EPS napraviti kičma privrednog i energetskog razvoja, kao što piše na sajtu, ili će on i dalje biti bolesnik koji će nam sve isisavati“, naveo je on i dodao da se radi „o čisto političkom računu“.

Ponovio je da su ključni razlozi rebalansa – „ogromni troškovi za energetski sektor, onda davanje mladima – ni socijalno ni ekonomski opravdano, a i prihodi su se promenili, a osnovni razlog za to je da je to rezultat inflacije“.

Kaže i da su povećani prihodi zbog inflacije ispali poklon za državu ove godine, ali da će već iduće ići u drugom pravcu.

„Budžet je planiran da će biti ispod četiri odsto, ali stvarna inflacija će biti tri puta veća, a samim tim nominalno rastu i prihodi od oporezivanja… Kroz inflaciju nam je svima uzet deo novca i to je otišlo u budžet“, navodi Pavlović i dodaje da će porasti i plate i penzije, da je to veliki izdatak koji očigledno neće kočiti inflaciju.

Dodaje i da „ona malo dolazi i spolja, ona je u proseku 12 odsto, ali sada je već 14. Verovatno je da će rasti do kraja godine i do sredine iduće godine biće visoka, a onda će početi da pada“.

„U proseku će međutim i sledeće godine biti visoka inflacija, skoro dvocifrena“, upozorava.

Dodaje da će dodatni trošak za državu biti i eventualno većinsko preuzimanje NIS od Gasproma, o čemu se razmišlja zbog sankcija Rusiji“, ali i podmirivanje zarada oko 1.000 ljudi koji su poslednjih dana dali otkaze na Kosovu i izašli iz tamošnjih institucija.

Kaže da tek treba da vidimo kako će to biti rešeno, jer u rebalansu toga očigledno nema. „Neki prelazni režim je budžetska rezerva, iz nje se te stvari podmiruju“, navodi predsednik Fiskalnog saveta za N1.