Hronika

U Srbiji registrovano oko 600 pedofila, a njihov broj svakog meseca raste

Pixabay ilustracija

Pixabay ilustracija

Prema najnovijim podacima Uprave za izvršenje krivičnih sankcija Ministarstva pravde ukupno 583 pedofila je registrovano u Srbiji, potvrđeno je za Euronews Srbija iz ove uprave.

Od jula do novembra, od kada je Euronews Srbija imao poslednji uvid u ove podatke, ovaj broj se povećao za 39. Inače, ovaj Registar je donet septembru 2015. godine i od tada se vodi evidencija. Međutim, kada je reč o sekusulanim predatorima, pedofili koji su u registru samo su jedan deo ovog ozbiljnog problema.

Andrijana Radoičić Nedeljković iz NVO Atine kaže, međutim, za Euronews Srbija da su ove brojke u realnosti mnogo veće nego „na papiru“ i navodi da bi njihovom smanjenju mogla pre svega da utiče prevencija.

„Taj zvaničan podatak o broju registrovanih pedofila je daleko od realne ciifre. Mi imamo mnogo veći problem od onoga što prepoznajemo sistemski. Problem je u tome što ne znamo kako se konkretni slučajevi odvijaju dalje. Mislim da bez tog dela mi samo pričamo o nečemu, a nemamo realnu sliku“, kaže Radoičić Nedeljković.

Šta podrazumeva Registar i ko se nalazi u njemu?

Neka od krivičnih dela zbog kojih osuđeni mogu da se nađu u registru Uprave za izvršenje krivičnih sankcija jesu: silovanje, obljuba sa detetom, nedozvoljene polne radnje, podvođenje, posredovanje u vršenju prostitucije, iskorišćavanje maloletnog lica za pornografiju.

Kako su nam iz Uprave objasnili, Registar sadrži i određene podatke osuđnog zbog lakšeg prepoznavanja i identifikacije. Ti podaci, kažu prodazumevaju njegovo ime i prezime, matični broj, adresu, prebivalište ali i podatke koje koje ukazuju na njegove fizičke karatkeristike – urođene ili neurođene.

„U Registru se nalaze podaci o tome da li osuđeni ima neku karakteristiku, na primer tetovažu, ali važno je da posedujemo i njegovu fotografiju. Takođe, imamo detalje o krivičnom delu i kazni na koju je osuđen, podatke o pravnim posledicama osude, podatke o sprovođenju posebnih mera propisanih zakonom, kao i DNK profil osuđenog“, navode iz Uprave.

Objašnajvaju takođe da na podatke sadržane u Registru se primenjuju odredbe zakona koji uređuju zaštitu podataka o ličnosti i tajnosti podataka. To zapravo znači da podaci iz Registra nisu javni.

„Učiniocu krivičnog dela sud ne može ublažiti kaznu niti se on može uslovno otpustiti. Krivično gonjenje i izvršenje kazne ne zastarevaju za krivična dela ovog zakona koja su izvršena prema maloletnim licima“, navode iz Uprave.

Kako objašnajvaju podaci iz evidencije mogu da se daju sudu, javnom tužiocu i policiji i to u vezi sa krivičnim postupkom koji se vodi. Takođe, mogu se dati i državnom organu, preduzeću, organizaciji ili preduzetniku, ukoliko još traju pravne posledice osude i ako za to postoji opravdani interes zasnovan na zakonu. Podaci iz posebne evidencije mogu se dati još i inostranim državnim organima, i to u skladu sa međunarodnim sporazumom.

Takođe, iz Uprave dodaju da počinioci ovih krivičnih dela imaju i meru obaveznog javljanja organu policije i organu Uprave za izvršenje krivičnih sankcija, tačnije Povereničkoj kancelariji, koja se bavi sprovođenjem i kontrolom posebnih mera iz ovog zakona, i dužni su da to urade do 15. u mesecu.

„Njima je zabranjeno da posećuju mesta na kojima se okupljaju maloletna lica koja takođe podrazumevaju vrtiće i škole. Obavezni su da posećuju profesionalna savetovališta i ustanove. Poverenika treba da obaveštavaju o promeni prebivališta ili posla, ili da ga obaveste ukoliko putuju u inostranstvo.

Više informacija možete pročitati OVDE.