Politika

Šta je sporno u izmenama Zakona o referendumu i narodnoj inicijativi

Foto/ugovor/ilustracija/ Pixabay

Foto/ugovor/ilustracija/ Pixabay

Predstavnici opozicionih stranaka dele zabrinutost dela stručne javnosti koja ukazuje da bi zbog izmena Zakona o referendumu i narodnoj inicijativi moglo da dođe do zloupotreba volje građana.

Opozicija sa kojom smo razgovali smatra da bi ovaj zakon, čije se usvajanje očekuje 25. novembra mogao, biti osnov za manipulaciju oko projekta Rio Tinto oko kojeg je najavljen referendum, kao i oko mnogih drugih bitnih pitanja u budućnosti.

Stefan Jovanović, generani sekretar Narodne stranke za Danas kaže da Predlog Zakona o referendumu i narodnoj inicijativi predstavlja još jednu u nizu pripremnih radnji vlasti za rudnik litijuma i Rio Tinto, ali i druge vrlo značajne odluke koje se mogu naći na dnevnom redu, a pre svega vezanih za KiM.

– Ovakvim predlogom kojim se ukida cenzus od polovine upisanih glasača, vlast otvara vrata da se za buduće pogubne odluke sakrije iza „volje građana“ iskazane na referendumu. Usvajanje ovakvog predloga Zakona mogao bi da ima pogubne posledice za buduće generacije u Srbije – navodi Jovanović.

A Aleksandar Radovanović, član Izvršnog odbora PSG, za Danas kaže da se najavljenim izmenama Zakona ne radi o olakšavanju promene Ustava, pošto u njemu (član 203.) već jeste ukinut cenzus kako bi potencijalne izmene mogle biti usvojene.

– Kada je reč o Rio Tintu, odnosno najavljenom referendumu o pokretanju ovog projekta, postoje dve tačke kojima se to omogućava i olakšava. Prva je uvođenje mogućnosti regionalnih referenduma, odnosno referenduma na području više jedinica lokalne samouprave, tako da prekrajanjem područja na kojem se sprovodi može da se izvede to da se raspoloženje ljudi u Šapcu ili Loznici kompenzuje ubacivanjem opština u kojima SNS ima ubedljivu podršku. Ovakav način prekrajanja je u svetu poznat kao „džerimandering“ – ukazuje Radovanović.

Kako dodaje, drugo sporno je što odluka na referendumu može biti promenjena od strane Skupštine dve godine nakon usvajanja, što znači sve i da odluka građana bude negativna, samo dve godine kasnije ona može biti poništena.

– U ove dve tačke postoji ogroman prostor za manipulaciju, kako po pitanju projekta Rio Tinto tako i po drugim temama u budućnosti – jasan je Radovanović.

Dragoljub Popović, član Političkog saveta DS, za Danas ukazuje na članove 11, 43 i 44 zakona, u kojima je namera predlagača.

Član 11 ukida zahtev za minimalnim izlaskom na referendum, kako bi odluka bila važeća. U tome je suština. Član 43 predviđa da skupština koja je raspisala referendum može doneti odluku suprotnu onoj usvojenoj na referendumu posle proteka roka od dve godine od donošenja te odluke i to bez novog makar savetodavnog referenduma. Najzad, čl. 44 predviđa zabranu raspisivanja referenduma o istom pitanju u toku jedne godine od donošenja odluke na referendumu – objašnjava Popović.

On navodi da se ceo novi zakon donosi zbog toga da se obesmisli bojkot referenduma i da odluka na referendumu bude važeća bez obzira koliko ljudi izaslo na njega.

– Ključan za obesmišljavanje refernduma ipak je član 43 kojim se omogućava da se odluka na referendumu suspenduje od strane skupstine kojaga je raspisala. Čemu onda referendum – pita se Popović.

Iz Dveri poručuju da je ovakvim izmenama olakšan put da vladajući režim nametne i sprovede bilo koju spornu političku ideju koju do sada nije mogao upravo iz razloga što je uslov bio da većina građana izađe na referendum po tom pitanju.

Iz SSP nismo dobili odgovor na pitanje o spornim izmenama zakona.