Žene to mogu

Skrozza: Medijska pismenost posebno bitna za žene zbog načina na koji ih mediji tretiraju

FOTO: Boom93/N.Stojićević

FOTO: Boom93/N.Stojićević

Mediji koje svakodnevno koristimo imaju veliku moć i uticaj na formiranje našeg mišljenja i naših stavova, a s obzirom da smo svakodnevno preplavljeni različitim informacijama, veoma je važno da znamo da odaberemo medije koji će nam informacije preneti brzo, jasno, konkretno i istinito.

S druge strane, način na koji primamo informacije, kako ih čitamo i razumemo, da li razmišljamo i preispitujemo ili ih jednostavno prihvatamo, zavisi od naše medijske i informacione pismenosti.

Medijska pismenost nam omogućava da shvatimo ulogu medija u društvu, da znamo kako da pristupimo medijima, da razumemo medijski sadržaj, kao i da možemo da ga tumačimo i kritički vrednujemo. Važno je znati da medijska pismenost nije samo prenošenje i primanje sadržaja, nego i njegova analiza i uticaj medijske poruke na društvo.

Tamara Skrozza, jedna od najnagrađivanijih novinarki u Srbiji čija je karijera ispisana borbom za poštovanje profesionalne etike koja trenutno radi u agenciji Fonet, za Boom93 kaže da na nivou Srbije postoji problem sa medijskom pismenošću, ne samo kada su u pitanju žene, a drugi problem je i sa pismenošću kao takvom.

„Za žene je posebno bitna medijska pismenost zbog načina na koji mediji tretiraju žene, a one to ukoliko nisu u dovoljnoj meri medijski pismene ne mogu da raspoznaju kao problem. Dakle kada se izveštava o nasilju nad ženama, o angažmanu žena u javnom životu, o političarkama, način na koji se to radi šalje određene suptilne poruke. Žene koje  nisu obučene i edukovane da prepoznaju tu suptilnu poruku, one je primaju baš onako kako je onaj koji je tu poruku formatirao namerio, a ta poruka je najčešće da su žene manje vredne, da su žene telo, kao i da su to kako izgledaju i koliko godina imaju, ali i da nisu ništa drugo osim forme i najčešće je to u pitanju. Tako da žena mora u tom smislu da bude medijski pismena da raspozna diskriminatorni sadržaj kako bi se u skladu sa tim sadržajem ponašala, jer ukoliko nije dovoljno medijski edukovana ona zaista može da poveruje da ukoliko njeno telo i ona sama ne odgovara nekom propisanom standardu ona vredi manje kao osoba. Da ukoliko je političarka ona vredi manje od svog kolege, zato što će medij na primer da razmatra šta je obukla tog dana, a ne šta je rekla. Mislim da žena mora da bude pre svega medijski pismena da bi mogla da prepozna i da izvuče zaključak iz određenog diskriminatornog sadržaja koji se pojavljuje u medijima. Muškarci imaju „problem“ samo medijske pismenosti, a žene u okviru problema medijske pismenosti imaju dodatni problem imajući u vidu način na koji mediji izveštavaju o njima“, navodi Skrozza.

Mlađe generacije zainteresovanije da se medijski opismene

Kako dodaje, mlađe generacije su vrlo zainteresovane za temu medijske pismenosti, naročito mlađe novinarke i aktivistkinje, ali su one u isto vreme često zainteresovanije nego što bi trebalo.

„Razumem potrebu da žene budu specifično medijski pismene u odnosu na muškarce, ali ne može se o medijskoj pismenosti govoriti samo u tom rodnom kontekstu, već mora da se posmatra celo okruženje“.

Prema mišljenju Skrozze, kao nacija smo medijski nepismeni, što se vidi iz onoga kako izgledaju mediji u našoj zemlji.

„Žene koje su aktivistkinje i koje su novinarke ponekad baš specifično potenciraju te takozvane ženske teme, a moje mišljenje je da, iako sam feministkinja, da stvari nekada moraju da se posmatraju u kontekstu. Mislim da postoji interesovanje, ali ne kod starijih žena, srednjih godina, nego pre svega kod mladih novinarki i aktivistkinja, pa pretpostavljam onda i građanki“.

Bez velike želje i volje da se kao društvo opismenimo

Na pitanje koliko su ne samo žene, već i društvo u celini spremni da podignu nivo svoje pismenosti, Skrozza navodi da zna da ne postoje generalne akcije i pomak ka opismenjavanju društva najpre kao celine, a onda i žena kao dela tog istog društva.

„Nema akcija koje bi za cilj imale veći broj pročitanih knjiga. Ne vidim da škola pospešuje medijsku pismenost. Ona postoji kao deo građankog vaspitanja, ali to se ne radi na pravi način. Mi se naprosto kao društvo, kao država ne trudimo da medijsku pismenost na bilo koji način povećamo, pa se samim tim plašim da će ta trenutna zainteresovanost koja postoji za medijsku pismenost vremenom opadati ako se nešto ne dogodi“, zaključila je naša sagovornica.

Projekat “Žene u fokusu”, podržava Gradsko veće Grada Požarevca, a čiji je deo i ovaj tekst ima za cilj da predstavi socijalnu sliku o položaju žena u našem društvu, da ukaže na važnost i značaj žena u političkom, javnom životu, da ukaže na važnost i značaj obrazovanja i da promoviše, predstavi uspešne i odgovorne poslovne žene. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.