BBC News

Rusija i Ukrajina: Moskva optužuje Kijev za ubistvo Duginove, Ukrajina demantuje i upozorava na moguće napade Rusije

Reuters Moskva je optužila specijalne službe Ukrajine za ubistvo ćerke ideološkog saveznika ruskog predsednika Vladimira Putina, dok Kijev oštro demantuje tvrdnje i upozorava na moguće snažne napade ruskih trupa pred Dan nezavisnosti 24. avgusta. Vladimir Putin poručuje da je ubistvo Dugine „podao i okrutan zločin“. Masovna okupljanja su otkazana u Kijevu, Harkovu i drugim gradovima […]

Darya Dugina

Reuters

Moskva je optužila specijalne službe Ukrajine za ubistvo ćerke ideološkog saveznika ruskog predsednika Vladimira Putina, dok Kijev oštro demantuje tvrdnje i upozorava na moguće snažne napade ruskih trupa pred Dan nezavisnosti 24. avgusta.

Vladimir Putin poručuje da je ubistvo Dugine „podao i okrutan zločin“.

Masovna okupljanja su otkazana u Kijevu, Harkovu i drugim gradovima i od 23. do 25. avgusta je uveden policijski čas.

Blizu 9.000 ukrajinskih vojnika poginulo je od početka ruske invazije na Ukrajinu 24. februara, rekao je Valerij Zaljužni, komandant Oružanih snaga.

Rusija nije objavila podatke o žrtvama još od 25. marta, kada su zvaničnici saopštili da je 1.351 vojnika i oficira poginulo u sukobima.

BBC ne može da proveri ove brojke, ali nedavna analiza BBC ruskog servisa, zasnovana na otvorenim izvorima, procenjuje da je do 19. avgusta potvrđeno 5.701 smrti.

Vodeći ruski diplomata odbacio je mogućnost pregovaračkog rešenja rata u Ukrajini i upozorio da bu invazija moga da preraste u dugotrajan sukob.

„Što duže traje ovaj konflikt, to će biti teže da se dođe do diplomatskog rešenja“, rekao je Genadij Gatilov, stalni predstavnik Rusije u Ujedinjenim nacijama u Ženevi.

Gatilov je potvrdio da neće biti direktnih susreta Vladimira Zelenskog i Vladimira Putina.

Kijev i Moskva su bili „veoma blizu“ dogovora o okončanju rata u aprilu, i optužio je zapadne sile da prolongiraju sukob u Ukrajini, rekao je Gatilov u intervjuu za američki dnevnik Njujork tajms..

I Zelenski je ranije rekao i da će, ako dođe do suđenja ukrajinskim vojnicima koje su ruske snage zarobile u Marijupolju, bilo kakvi pregovori s Rusijom postati nemogući.

„U slučaju suđenja ukrajinskim borcima u Marijupolju, Rusija će isključiti sebe iz pregovora.

„Ukrajina neće tolerisati maltretiranje ljudi za koje se može reći samo: oni su heroji domovine i branili su slobodu svog naroda od osvajača“, rekao je Zelenski u video obraćanju.

Marijupolj je lučki grad na jugoistoku oko koga su se mesecima vodile žestoke borbe da bi ga na kraju zauzele ruske snage i uspostavile vlast.

Najavljeno je da će se u tom gradu suditi zarobljenim ukrajinskim borcima, među kojima i pripadnicima kontroverznog puka Azov, za ratne zločine.


Šest meseci rata

Kako se bliži šest meseci od početka invazije Rusije na Ukrajinu, podsećamo na neke od datuma koji su obeležili rat:

  • 24. februar: Ruski predsednik Vladimir Putin naredio je početak invazije na Ukrajinu, koju je nazvao „specijalnom vojnom operacijom“ čiji je cilj „demilitarizacija i denacifikacija“ zemlje
  • 7. mart: Ukrajina i Rusija su postigle dogovor o otvaranju humanitarnih koridora za evakuaciju civila iz opkoljenog Marijupolja, ali su pokušaji da se oni organizuju propali zbog nastavka bombardovanja ruskih snaga
  • 30. mart: Rusija saopštava da će zaustaviti napad na Kijev. Kasnije će ruske trupe početi oružane akcije na istoku Ukrajine
  • 1 april: Po povlačenju ruskih trupa iz Buče, u blizini Kijeva, slike užasa izbijaju na videlo. Na ulicama leže tela mrtvih, ukazujući na masakr civila
  • 20. maj: Rusija preuzimaa kontrolu nad čeličanom Azovstal u Marijupolju posle višenedeljne opsade kompleksa
  • 25. jun: Severodonjeck na istoku Ukrajine pada pod kontrolu ruskih trupa, dok obližnji Lisičank zauzimaju 3. jula, čime je Moskva skoro u potpunosti preuzela kontrolu nad regionom Lugansk
  • 1. avgust: Prvi brodovi isplovljavaju iz ukrajinskih luka noseći žitarice za druge zemlje, prema dogovoru postignutom sa Rusijom koja ih je od februara blokirala

Putin: „Rusija je moćna, nezavisna svetska sila

U obraćanju povodom Dana državne zastave, ruski predsednik je rekao da će trobojnica uvek inspirisati Ruse „na podvige“.

Ovaj praznik ustanovljen je 1994. godine, povezan je sa suzbijanjem puča 1991. godine i izborom nove zastave Rusije.

On nije direktno pomenuo rusku invaziju na Ukrajinu.

Prema njegovim rečima, zastava treba da inspiriše „radna dostignuća“, „osvajanje novih visina u nauci, kulturi i sportu“, kao i da izazove „osećaj ponosa za Otadžbinu“.

On je Rusiju nazvao „moćnom, nezavisnom svetskom silom“, koja je spremna da na međunarodnoj areni vodi „samo onu politiku koja zadovoljava fundamentalne interese Otadžbine“.


Dan 181.

  • Rusija optužuje Ukrajinu za pogibiju ćerke Putinovog ideološkog saveznika Aleksandra Duganova u eksploziji automobila kod Moskve – više o tome pročitajte ovde
  • Ukrajina upozorava na moguće ruske napade širom zemlje na Dan nezavisnosti 24. avgusta
  • Zelenski isključuje mogućnost pregovora sa Rusijom, ako u Marijupolju počnu suđenja zarobljenim ukrajinskim borcima
  • Ruski diplomata kaže da pregovori ne mogu da zaustave rat
  • Još dva broda koji prevoze žito isplovila su iz ukrajinskih luka ka Grčkoj i Egiptu
  • U Ukrajini je od početka rata poginulo 5.500 civila, saopštile su UN

Kriza oko Zaporožja još traje

Državna duma Rusije sastaće u četvrtak da bi poslanici raspravljali o situciji oko nuklearne elektrane Zaporožje.

Moskva i Kijev se već danima međusobno optužuju za bombardovanje elektrane, što izaziva rastuću zabrinutost od nuklearne katastrofe.

Kijev optužuje Moskvu za „nuklearni terorizam i pretvaranje lokacije u vojnu bazu.

Ukrainian Emergency Ministry rescuers attend an exercise in the city of Zaporizhzhia 17 August 2022

Getty Images
Ukrajinske specijalne jedinice u blizini Zaporožja na vežbi za slučaj nuklearne nesreće

Britanija, Francuska, Nemačka i Sjedinjene Države složile su se da je neophodno da se osigura bezbednost nuklearnih postrojenja u Ukrajini.

U telefonskom razgovoru, lideri četiri zemlje ponovili su da pružaju punu podršku Ukrajini i pozvali na uzdržanost oko nuklearke Zaporožje koju pod kontrolom drže ruske snage.

Četvorica lidera su pozdravila dogovor na koji je u petak pristao i Putin, da se u bliskoj budućnosti dozvoli inspektorima Ujedinjenih nacija da posete Zaporožje i utvrde stanje na terenu.

Zaposleni u nuklearnoj elektrani Zaporožje apelovali su na obe strane da zaustave sukobe.

„Artiljerijski udari su sve razorniji i opasniji, a pretnja uništavanja kritičnih objekata postaje sve realnija“, navodi se u apelu.

Poručili su i da znaju kako profesionalno da upravljaju nuklearnom reakcijom, ali i da su „nemoćni pred ljudskom neodgovornošću i ludilom“.

Ukrajinska državna nuklearna kompanija Energoatom tvrdi da ruske snage planiraju da isključe funkcionalne blokove u nuklearnoj elektrani Zaporožje kao i da ih „skinu“ sa električne mreže.

Portparol ruskog ministarstva spoljnih poslova rekao je da, iako je sukob sa Zapadom moguć, direktan nuklearni sukob sa SAD i NATO ne bi bio u interesu Rusije.

Putin je u petak rekao da će zvaničnicima UN biti odobrena poseta i inspekcija nuklearnog kompleksa, koji je najveći u Evropi.

Rafael Grosi, šef Međunarodne agencije za atomsku energiju, rekao je da je voljan da sam predvodi posetu stanici.

.Još nema garancija da će do posete doći.

Zelenski je rekao da bi poseta međunarodnih inspektora mogla da omogući obnavljanje bezbednosti na lokaciji, ali je dodao da se još razgovara o konkretnim detaljima misije.

nuklearna elektrana u Zaporožju - mapa

BBC

Koliko treba da brinemo

Mark Venman sa Imperijal koledža u Londonu koji se bavi budućnošću nuklearne energije, kaže da trenutno nema razloga za zabrinutost zbog dešavanja u Ukrajini.

„Ovi reaktori su dizajnirani mnogo više prozapadnim standardima“, kaže on za BBC njuz.

„Zaporožje je izgrađeno 1980-ih, relativno je moderno. Ima čvrstu zgradu za sprečavanje širenja – 1,75 metara debljine je od jako armiranog betona na seizmičkom sloju. Ne može se lako probiti“, kaže on.

„Ljudi zaboravljaju [na] nuklearnu nesreću iz 1979. na ostrvu Tri milje [u SAD] gde je ista vrsta dizajna reaktora sa vodom pod pritiskom. U toj nesreći, operateri su uspeli da istope jezgro reaktora i nije bilo ispuštanja radioaktivnih materija, ni raširene kontaminacije“.

„Dakle, ako bi došlo do nesreće u Zaporožju, to je najgori scenario koji mogu da zamislim.

„Posle 11. septembra, uradili smo mnogo testova na tim zgradama – šta ako bi neko naleteo velikim avionima – i zaključak je bio da im zapravo ništa ne bi uradili“.


Pročitajte ispovesti ljudi koji su preživeli užase rata u Ukrajini:


Gde idu izbeglice?

Prema podacima Ujedinjenih nacija, od početka rata 24. februara iz Ukrajine je izbeglo više od osam miliona ljudi.

  • 4,1 milion u Poljsku
  • 1,3 miliona u Rusiju
  • 814.000 u Mađarsku
  • 691.000 u Rumuniju
  • 525.000 u Slovačku
  • 507.000 u Moldaviju
  • 16.000 u Belorusiju

UGC

BBC

Od početka rata u Ukrajini, milioni ljudi napustili su ovu zemlju, dok su iz Rusije otišle hiljade.

BBC želi da ispriča vašu priču: Kako rat u Ukrajini utiče na vašu porodicu? Zašto ste odabrali Srbiju kao mesto za novi početak?

Popunite formular klikom na OVAJ LINK i podelite vaša iskustva sa našim novinarima.


UGC

BBC

Tražimo odgovore na vaša pitanja: Šta želite da znate o uticaju sukoba u Ukrajini na Balkan?

Pošaljite nam vaša pitanja klikom na OVAJ LINK.


Pratite nas na Fejsbuku,Tviteru i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]