BBC News

Toplotni talas ’Kerber’: Na Rodosu besne požari, turisti se evakuišu, oluja u Vojvodini odnela tri žrtve

FEDJA GRULOVIC/REUTERSNeki od turista su zbrinuti u školskim fiskulturnim salama Usled toplotnog talasa sa kojim se već danima suočavaju milioni ljudi širom sveta, sa grčkog ostrva Rodos evakuišu se turisti i meštani zbog požara koji bukte, a u oluji koja je u petak zadesila Vojvodinu život je izgubilo dvoje ljudi i jedno dete. Usled udara […]

Neki od turista su u kolektivnim smeštajima zbrinuti

FEDJA GRULOVIC/REUTERS
Neki od turista su zbrinuti u školskim fiskulturnim salama

Usled toplotnog talasa sa kojim se već danima suočavaju milioni ljudi širom sveta, sa grčkog ostrva Rodos evakuišu se turisti i meštani zbog požara koji bukte, a u oluji koja je u petak zadesila Vojvodinu život je izgubilo dvoje ljudi i jedno dete.

Usled udara groma poginuli su dvanaestogodišnji dečak u Novom Sadu i osamdesetogodišnja žena u Kovačici od posledica požara, a u Bačkoj Palanci 66-godišnji nastradao je muškarac, kada je pokušao da skloni strujne kablove koji su pali na njegovu kapiju.

Iako se u većem delu Srbije vreme stabilizuje, narandžasti meteoalarm je na sanzi i u nedelju u južnom delu Srbije i na Kosovu, prema najavama Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Narandžasto upozorenje znači da je vreme opasno i da se prognoziraju vremenske pojave koje mogu prouzrokovati veliku materijalnu štetu i biti veoma opasne po bezbednost ljudi i životinja.

Moguća je pojava grada i udari vetra olujne ili orkanske snage, a od ponedeljka se u Srbiji najavljuju nove visoke temeprature.

Protekle nedelje Balkan je pogodila još jedna razorna oluja.

U sredu je četvoro ljudi poginulo u jakom nevremenu u Hrvatskoj, jedna žena u Bosni i Hercegovini, a u Srbiji je više desetina ljudi povređeno, među kojima i dete.

Vatrogasci se bore da zaustave vatrenu stihiju na Rodosu koja besni na nekoliko mesta, turističke organizacije otkazuju aranžmane, a pojedine avio kompanije odlažu letove.

Dosad je evakuisano 19.000 ljudi kopnom i morem, a nema izveštaja o povređenima ili stradalima.

Požari na Rodosu

Više od 30 turista iz Srbije evakuisano je iz južnog dela Rodosa, potvrdio je za RTS direktor Nacionalne asocijacije turističkih agencija Srbije (JUTA) Aleksandar Seničić.

Svi državljani Republike Srbije koji trenutno letuju na ostrvu Rodos su na bezbednom, saopštilo je Ministarstvo turizma i omladine.

Grčka se ovog vikenda suočava sa još intenzivnijim vrućinama, a meteorolozi upozoravaju da bi temperature mogle da se popnu i do 45 stepeni Celzijusa.

To bi moglo da se pretvori u najtopliji julski vikend u Grčkoj u poslednjih 50 godina, rekao je jedan od vodećih meteorologa u zemlji.

Vatrenu stihiju bi dodatno mogao da pospeši vetar koji sve jače duva na ostrvu.

Fotografije posle olujnog nevremena u petak

Reke vode su se slivale novosadskim ulicama usled obilnih padavina, a mnoga stabla su iščupana u naletima vetra

BBC
Reke vode su se slivale novosadskim ulicama usled obilnih padavina, a mnoga stabla su iščupana u naletima vetra
Nadležne službe su imale pune ruke posla

BBC
Nadležne službe su imale pune ruke posla

Pripadnici Sektora za vanredne situacije MUP spasili su u petak uveče u Novom Sadu pet ljudi, od toga dvoje dece, prenosi Radio televizija Vojvodine.

Spašena je i jedna žena iz kioska na keju u Novom Sadu na koji je palo drvo, objavio je Blic, a zabeležena je i velika materijalna šteta.

Usled udara vetra orkanske jačine pao je deo krovne konstrukcije Novosadskog sajma, a u centru grada iščupano je i vek i po staro stablo koprivića, zaštićeni spomenik prirode.

Oluja je oborila i jedan kran na gradilištu, a centrom Novog Sada leteli su delovi krovova, suncobrani iz bašti kafića, a brojna stabla su oborena.

korpivić

Fonet
Olujno nevreme polomilo je jedinstveno stablo koprivić u centru Novog Sada, staro više od 150 godina, koje je kao spomenik prirode uživalo zaštitu prve kategorije

Zbog sanacije posledica štete svi gradski parkovi, kao i plaža Štrand, biće zatvoreni za posetioce dok se ne ukloni oboreno i polomljeno drveće, saopštilo je novosadsko Gradsko zelenilo.

Nevreme je pogodilo i Bačku Palanku, a značajna šteta pričinjena je i u Futogu, Temerinu, Zrenjaninu ali i u Beogradu, Požarevcu i drugim gradovima Srbije.

Mnogi letovi sa beogradskog aerodroma su kasnili usled nepogoda, jer je na snazi bila privremena zabrana točenja goriva, što je redovna bezbednosna procedura.

Nevreme se u Evropi i na Balkanu kretalo sa zapada prema istoku.

Najpre je u petak prepodne pogodilo italijansku oblast Lombardiju, u delovima Milana snimljen je svojevrsni `tornado`, a pojedina mesta je pogodio grad veličine teniskih loptica.

Zatim se u popodnevnim časovima oluja premestila u Sloveniju i Hrvatsku, gde je najteže pogođena Istra.

službe za vanredne situacije

Fonet
Pripadnici Sektora za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) tokom olujnog nevremena imali su ukupno 96 intervencija, a vatrogasno-spasilačke jedinice 343

Pogledajte snimak nevremena i posledice u Hrvatskoj i Srbiji:

Superćelijska oluja protutnjila Hrvatskom i Srbijom
The British Broadcasting Corporation

Šta se desilo u sredu?

U oluji koja je u sredu protutnjala širom Hrvatske, usled pada stabala smrtno je stradalo troje ljudi, a više je povređeno. Pričinjena je i veća materijalna šteta, saopštila je služba civilne zaštite te zemlje.

Na društvenim mrežama deljeni su snimci izuzetno jakog vetra koji je čupao drveće, odnosio krovove i fasade, obarao kranove.

U Brčkom u Bosni i Hercegovini je tokom olujnog nevremena poginula jedna žena, a više od 20 ljudi zatražilo je lekarsku pomoć, rekao je portparol Javne zdravstvene ustanove Sead Šadić, prenosi Kliks.

Povređenih je bilo i u Srbiji, među kojima i devojčica na koju je palo stablo.

U beogradsku Vojno-medicinsku akademiju (VMA) javilo se više od 40 ljudi, od kojih je petoro zadržano na lečenju, rekao je za RTS pukovnik profesor doktor Ivan Marjanović, glavni dežurni hirurg.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije objavilo je na Instagramu uputstva za ponašanje u slučaju oluja i groma, a jedno od najvažnijih je ostati u zatvorenom, koliko god je moguće.

Do nagle promene vremena došlo je posle nekoliko dana rekordno visokih temperatura.

Takvo vreme je uzrokovano sistemom visokog pritiska koji donosi topliji, tropski vazduh, južno od mlazne struje koja je trenutno zapela iznad centralne Evrope.

Nevreme u Beogradu

Fonet/Marko Dragoslavić
Crni oblak koji se nadvio nad prestonicom Srbije u sredu predveče
Nevreme u Beogradu čupalo je drveće i oštetilo automobile

ANDREJ CUKIC/EPA-EFE/REX/Shutterstock
Nevreme u Beogradu čupalo je drveće i oštetilo automobile
Novi Sad i automobil

021.rs
Novi Sad 19. jula 2023.
nevreme

BBC
Beograd 19. jul
Nevreme u Beogradu

Fonet/Aleksandar Mijailović
Vetar je sa lakoćom obarao i saobraćajne znake

Oluja je usledila posle nekoliko dana visokih temperatura širom Evrope i sveta.

„Nije neobično imati toplotni talas tokom leta, ali ono što je zaista neobično jeste sve više toplotnih talasa.

„Toplotni udar je već u južnoj Evropi, u isto vreme imamo još jedan veliki toplotni talas na jugu Amerike, a nedavno smo imali toplotne talase u južnoj Aziji, Indiji, Kini i to nije iznenađujuće“, izjavio je Paolo Cepi, profesor klimatskih nauka na Imperijal koledžu u Londonu za BBC.

Evropski centar za srednjoročne vremenske prognoze saopštio je da je na globalnom nivou jun 2023. bio najtopliji u istoriji.

Četiri neslavna klimatska rekorda već oborena

Niz dosad oborenih klimatskih rekorda – temperature, toplota okeana i nivo antarktičkog leda – predstavljaju alarm i za naučnike koji kažu da se do ekstremnih brojki stiglo brzinom „bez presedana“.

Opasni toplotni talasi u Evropi mogli bi da dovedu do novih rekorda, kažu iz Ujedinjenih nacija.

Teško je odmah povezati ove događaje sa klimatskim promenama jer su vremenske prilike – i okeani – veoma složeni.

Ispitivanja su u toku, ali se naučnici već plaše da nastaju neki najgori scenariji.

„Ne znam za sličan period kada su svi delovi klimatskog sistema bili na rekordnoj ili neubičajenom nivou“, kaže Tomas Smit, geograf životne sredine na Londonskoj školi ekonomije.

Čak četiri klimatska rekorda oborena su do sada ovog leta – najtopliji dan u istoriji, najtopliji jun na svetu, ekstremni morski toplotni talasi, rekordno nizak antarktički morski led.

Upravo je to ono što se predviđalo da će se desiti u svetu koji se zagreva usled sve veće emisije gasova staklene bašte, kaže Federika Oto, naučnica sa Imperijalnog koledža u Londonu.

„Ljudi 100% stoje iza ovih rastućih trendova“, kaže ona.

Sličog stava je i kolega Smit.

„Ako sam nečim iznenađen, to je da vidimo da su rekordi oboreni u junu, dakle ranije tokom godine.

„El Ninjo obično nema pravi globalni uticaj prvih pet ili šest meseci“, kaže Smit.

El Ninjo je najsnažnija prirodna klimatska fluktuacija na svetu.

On donosi topliju vodu na površinu u tropskom Pacifiku, gurajući topliji vazduh u atmosferu i obično povećava globalnu temperaturu vazduha.

U Italiji „sedmica pakla“, ali i širom sveta

Toplotni talas, koji je prethodnih dana posebno pogodio Italiju, lokalni mediji opisali su kao „sedmicu pakla“.

U Rimu je u utorak izmerena nova rekordna temperatura od 41,8 stepeni Celzijusa.

Temperature su prethodne nedelje u delovima SAD i Kine premašile 50 stepeni Celzijusovih.

Svetska meteorološka organizacija upozorila je da bi toplotni talas u Evropi mogao da se nastavi u avgustu, te da su ekstremne temperature nova normala u svetu pogođenim klimatskim promenama.

U mnogim delovima sveta ljudi su iskusili kako izgleda život pod ekstremnim temperaturama:

  • U Dolini smrti u Kaliforniji temperatura u ponedeljak, 17. jula dostigla je 56,7 stepeni. Najviša temperatura na Zemlji do sada pouzdano izmerena bila je upravo 56,7 stepeni
  • U Kini je oboren temperaturni rekord zemlje kada je u nedelju u zapadnom regionu Sinđang zabeleženo 52,2 stepena Celzijusova, dok je u Pekingu registrovano rekordnih 27 dana sa temperaturom iznad 35 stepeni Celzijusa
  • Temperature u južnoj Španiji u ponedeljak su dostigle maksimum od 46 stepeni Celzijusa. Očekuje se da će vrućine biti još veće u Italiji i istočnoj i južnoj Evropi tokom ove nedelje
People cool off at the Piazza del Popolo in Rome

Reuters
Ljudi se hlade na čuvenom rimskom trgu Pjaca del Popolo
A man carries an electric fan with a bike in Bologna, Italy

Reuters
Kada nema klima uređaja, dobar je i ventilator – Bolonja, Italija
People queue to refill their water bottles at the Fountain of Neptune in Bologna, Italy, on 18 July 2023

Reuters
Red za vodu kod Neptunove fontane u Bolonji

I iz Svetske meteorološke organizacije su saopštili da su ovakve ekstremne vremenske prilike „sve češća pojava u našoj klimi koja se zagreva“ i podvlače potrebu za smanjenjem emisija gasova staklene bašte koji izazivaju klimatske promene.

U Americi svake godine oko 700 ljudi umre usled toplote, podaci su Centra za kontrolu i prevenciju bolesti.

Prema podacima UN, prošle godine je oko 61.000 ljudi umrlo tokom toplotnog talasa u Evropi, dok je 166.000 preminulo u periodu između 1998. i 2017. godine.

Upotreba klima uređaja u državi je nadmašila prethodni rekord u potrošnji energije jer ljudi pokušavaju da se rashlade, dok su parkovi, muzeji i zoološki vrtovi zatvoreni ili su skratili radno vreme.

Toplotna kupola

Toplotni talasi mogu postati duži i intenzivniji uz pomoć još jednog vremenskog fenomena – toplotne kupole.

toplotna kupola

BBC

U oblasti visokog pritiska, topao vazduh se pritiska nadole i zadržava na jednom mestu, izazivajući skok temperature na čitavom kontinentu.

Pritisak takođe sprečava da dođe do strujanja vazduha i samim tim zahlađenja, a primer toga je što onemogućava formiranje kišnih oblaka.

Kupola će se širiti na jugu Amerike sve do sredine nedelje, što znači da će i u drugim gradovima u ovoj oblasti porasti temperature.

Trenutni toplotni talas je „jedan od najjačih“ koji je pogodio taj region, saopštila je Državna meteorološka služba (NVS).


Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]