Društvo
Kako da 200.000 domova u Srbiji dobije struju od sunca?
Foto/solarni paneli/ Pixabay
Mapiranjem 100 najboljih mesta za solarnu energiju koju su sproveli istraživači iz Srbije moglo bi da se proizvode struja za 200.000 domaćinstava. Ova studija je nesumnjivo korisna i potrebna, ali ostaje pitanje da li će se ići u pravcu pravedne energetske tranzicije.
Ovih 100 mesta za razvoj proizvodnje sunčeve energije zajedno zauzimaju svega 25 km2. Primenom ove studije, Srbija bi mogla da proizvodi sedam do osam odsto potrebne energije samo od Sunca, odnosno za 200.000 domaćinstava, dok su potencijali daleko veći.
Studija je urađena u okviru projekta, koji je pokrenula međunarodna organizacija za zaštitu životne sredine Nejčr konservansi (The Nature Conservancy – TNC). Pri izboru faktora i proračunu tih potencijala konsultovan je multidisciplinarni tim stručnjaka iz Srbije.
Prema mapi, nabolji uslovi postoje u Vojvodini. Treba istaći da u obzir nisu uzeti samo potencijali sunca, već i uticaj na životnu okolinu, razvojni potencijal poput blizine potrebne infrastrukture.
„Konačni cilj studije je predložiti lokacije za razvoj gde će uticaj na prirodu i životnu sredinu biti manji i pokazati da tih područja ima dovoljno. U konačnu selekciju 100 lokacija ušle su samo one sa najnižim potencijalom za konflikte uz izvrstan razvojni potencijal“, kaže za N1 doktor Ilija Batas-Bjelić, jedan od članova istraživačkog tima čija je naučna delatnost orijentisana ka energetskom planiranju, pametnim energetskim mrežama i sistemima zasnovanim na računarskoj tehnologiji.
On kaže da je za sva područja izračunat potencijal za konflikte sa aspekata prirodnih i kulturnih vrednosti, te razvojni potencijal koji uključuje osunčanost, blizinu postojeće infrastrukture…
Prema interaktivnoj mapi, deluje da je Vojvodina, kao ravna i pristupačna, najbolja za solar. Ipak, Batas-Bjelić ističe da sigurno ima dovoljno mesta u Srbiji za postavljanje većih fotonaponskih elektrana na zemlji.
„Naša želja nije bila samo da pokažemo na najbolju lokaciju pa da svi dođu tu, već da se prikaže da širom Srbije ima dovoljno mesta i pogodnih lokacija“, navodi.
Prema podacima Ministarstva rudarstva i energetike, ukupna instalisana snaga solarnih elektrana u Srbiji u 2022. godini iznosi 19 megavati (MW).
Evropska unija je 2022. godine dodala 41,4 gigavat (GW) kapaciteta solarne energije, što je dovoljno za napajanje 12,4 miliona domova, a očekuje se da će više nego udvostručiti svoje ukupno solarno tržište u naredne četiri godine.
Srbija za svoje potrebe korisiti svega 0,04 odsto sunčeve energije, po čemu je na početku korišćenja svojih potencijala, iako su naši naučnici još ’60-ih godina prošlog veka otvorili mogućnosti korišćenja za energetiku.
Potencijali su veliki
Međutim, kako navodi Batas-Bjelić to još nije dovoljno prepoznato od donosilaca odluka.
„Pozitivne odluke dovele bi do toga da Srbija prestigne okolne zemlje po ovom pitanju. Naglasio bih da su potencijali Srbije za solar vrlo visoki i da bi 100 lokacija iz studije ukupno zauzelo svega 25 km2, te da je ukupni potencijal, čak i ako razmatramo samo onaj na nisko konfliktnim lokacijama, mnogo veći od jednog gigavata na odabranim optimalnim lokacijama koje su predložene u studiji“, kaže sagovornik portala N1.
Batas-Bjelić kaže da celokupna proizvodnja ovih elektrana bila „nije malo i da to nije loše za početak“. Ipak, za potencijalnu realizaciju ove studije potrebni su investitor,i ali i učešće državnih institucija.
Kako kažu u TNC, tokom izrade studije potpisani su memorandumi o razumevanju sa Zavodom za zaštitu prirode Srbije, Republičkim zavodom za zaštitu spomenika kulture i Institutom za zemljište.
„S navedenim zavodima smo ostvarili kvalitetnu saradnju, podržali su projekt, omogućili nam pristup potrebnim podacima i uključili se kao zainteresovane strane u proces izrade studije“, kaže za N1 Mate Zec, stručnjak za obnovljivu energiju u TNC.
Zec ističe da su ostvareni i kontakti sa nadležnim ministarstvima poput rudarstva i energetike i zašitite životne sredine koji su imali priliku da se upoznaju sa ovim inovativnim konceptom prostorno-energetskog planiranja.
Više informacija pročitajte OVDE.