Društvo
Ko će sve po novom zakonu biti javni funkcioner u Srbiji?
FOTO: R. Momirović/Boom93
U toku je javna rasprava o izmenama Zakona o sprečavanju korupcije čiji se veći deo odnosi na definisanje javnog funkcionera.
Prema nacrtu izmena zakona, definicija javnog funkcionera u tački 3) Zakona o sprečavanju korupcije se menja i glasi:
(1) svako izabrano, postavljeno ili imenovano lice u organu javne vlasti, osim lica koja su predstavnici privatnog kapitala u organu upravljanja privrednog društva koje je organ javne vlasti, kao i državni službenik na položaju, zamenik direktora Agencije za sprečavanje korupcije, šef kabineta predsednika Vlade, šef kabineta potpredsednika Vlade, savetnik predsednika Vlade, savetnik potpredsednika Vlade i posebni savetnik ministra;
(2) direktor, član nadzornog ili izvršnog odbora, kao i predstavnik Republike Srbije, autonomne pokrajine, jedinice lokalne samouprave i gradske opštine u skupštini društva u kojima Republika Srbija, autonomna pokrajina, jedinica lokalna samouprava i gradska opština ima svojstvo člana odnosno akcionara sa više od 50% osnovnog kapitala društva, kao i privrednog društva u kojem Republika Srbija, autonomna pokrajina, jedinica lokalna samouprava i gradska opština ima kontrolno vlasništvo po drugom osnovu.ˮ
Transparetnost: Svi su i bili javni funkcioneri do neutemeljenog i štetnog tumačenja
Organizacija Transparetnost Srbija je u svojim komentarima na izmene Zakona, međutim, nadovi da iako se u obrazloženju tvrdi da se pojam funkcionera „proširuje“ na direktora, člana nadzornog ili izvršnog odbora, kao i predstavnika Republike Srbije, autonomne pokrajine, jedinice lokalne samouprave i gradske opšptine u skupštini društva u kojima su oni članovi ili akcionari sa više od 50 odsto osnovnog kapitala društva ili imaju kontrolno vlasništvo po drugom osnovu, gotovo sva ta lica i do sada, po odredbama člana 2. Zakona, bila javni funkcioneri, ali su to „prestali“ da budu nakon usvajanja neutemeljenog i štetnog autentičnog tumačenja, koje je pojam javnog funkcionera vezalo za organ koji vrši izbor, postavljenje ili imenovanje.
„Dodatno, u obrazloženju se ne navodi da bi razmere ovog problema bile daleko veće u slučaju usvajanja aktuelnog predloga Zakona o upravljanju privrednim društvima koja su u vlasništvu Republike Srbije, a koji predviđa izmene u načinu imenovanja rukovodilaca preduzeća“, upozorava Transparentnost Srbija.
Ova organizavcija se pita da li je predložena podtačka (2) tačke 3) uopšte potrebna i u kom obimu.
Podseća se da je u Zakonu već definisano da je „organ javne vlasti” organ Republike Srbije, autonomne pokrajine, jedinice lokalne samouprave i gradske opštine, ustanova, javno preduzeće i drugo pravno lice čiji je osnivač ili član Republika Srbija, autonomna pokrajina, jedinica lokalne samouprave ili gradska opština.
„Dalje, na osnovu tačke 3), podtačka (1), javni funkcioner je svako izabrano, imenovano ili postavljeno lice u ‘organu javne vlasti’ (osim predstavnika privatnog kapitala), čime su već obuhvaćeni funkcioneri privrednih društava u javnoj svojini, i to bez obzira na to da li država poseduje većinsko vlasništvo ili kontrolni paket, ili je manjinski akcionar. Smatramo ispravnim da se taj koncept zadrži, jer predstavnici državnog kapitala u skupštinama akcionara treba da imaju svojstvo javnog funkcionera, i u slučaju da je udeo državnog vlasništva u preduzeću minimalan“, ističu iz Transparentnosti.
Više pročitajte na LINKU.