Društvo

Prva runda bez dogovora – sindikati traže veći minimalac za ovu i sledeću godinu

FOTO: R. Momirović/Boom93

FOTO: R. Momirović/Boom93

Da li će biti približavanja stavova predstavnika države, poslodavaca i sindikata kada je reč o minimalnoj zaradi u Srbiji? Juče je održana prva runda pregovora, nakon koje nema konkretnih dogovora.  

Sindikalci su i na današnjem sastanku sa predstavnicima Vlade Srbije i onima koji zastupaju „glas“ poslodavaca izneli stari zahtev da se minimalac već za ovu godinu poveća, jer, kažu, inflacija je velika i minimalac ne može da pokrije osnovne troškove života.

U ovom trenutku, minimalac iznosi oko 42.000 dinara, što nije dovoljno ni za minimalnu potrošačku korpu koja je oko 52.000 dinara. Na ivici egzistencije živi oko 400.000 ljudi koji rade za minimalac i zato sindikalci traže da se već sada poveća taj iznos.

Vlada, sa druge strane, kaže da nema razloga da se ispuni takav zahtev i to stanovište stoji i dalje. Međutim, sindikalci nakon današnjih razgovora kažu da država ima rok do petka da se izjasni ili sledi organizovanje štrajka.

„Postoji potreba da se poveća minimalna cena rada već od septembra, s obzirom na nivo inflacije i da je minimalna potrošačka korpa u prvih pet meseci u odnosu na prošlu godinu povećana za 18, 7 procenata. Istovremeno, smatramo da obećanje koje je dato još 2018. godine treba da bude konačno ispunjeno, a to je da u roku od tri godine izjednačimo minimalnu zaradu sa minimalnom potrošačkom korpom“, kaže Zoran Ristić iz UGS „Nezavisnost“.

A šta kažu poslodavci? Da li je za njih izjednačavanje minimalca za minimalnom potrošačkom korpom razuman zahtev? Prostora za kompromis ima, kažu iz Unije poslodavaca Srbije za N1, ali dodaju da povećanje od 25 ili 30 odsto predstavlja „nemoguću misiju“ za njih.

Tvrde da je na privrednicima je veliki teret.

„U ovom trenutku 66 poslovnih subjekata u Srbiji jeste za to da ima prostora za rast minimalne cene rada. Međutim, taj rast je uslovljen nekim zahtevima, odnosno potrebom da i država negde učestvuje u tom rastu, u smislu smanjenja poreza i doprinosa – ali i povećanjem neoporezivog dela zarade. U ovom trenutku radi se na približavanju ka tom cilju. Međutim, rast od 30 posto u ovom trenutku zaista nije moguć“, navodi Ljiljana Pavlović iz Unije poslodavaca Srbije.

Možda je ključno pitanje da li aktuelni pregovori uopšte imaju smisla, ako znamo da je predsednik države, Aleksandar Vučić sam i pre početka ovih razgovora rekao da će minimalna zarada u 2024. godini iznositi 400 evra.

„Pregovori su samo igrokaz“, a životni standard stanovništva – sa aktuelnim cenama – ugrožen.

„Predsednik naše države je izašao u javnost i rekao da će minimalna cena rada biti 400 evra. To znači da će po važećem kursu minimalna cena rada biti oko 46.700 dinara. Ja sam potpuno i apsolutno sigurna da će to biti upravo tako. Prema tome, ovi počeci pregovora i zahtevi sindikata su igrokaz kakav smo gledali i prethodnih godina. U ovoj zemlji nije život ni sa 100.000 dinara, a kamoli sa 40.000. To se ne može nazavati životom, nego preživljavanjem“, ističe Ranka Savić, iz Asocijacije slobodnih i nezavisnih sindikata.

Sledeća runda pregovora sledi u petak, 25. avgusta. Videćemo da li će strane uspeti da postignu kompromis.