Društvo

Međunarodni dan migranata

FOTO: Pexels

FOTO: Pexels

U nizu izazova s kojima se suočavaju, ističu se teškoće u pristupu teritoriji, izloženost riziku krijumčarenja i trgovine ljudima, ponekad čak i robovskom radu. Tu su i problemi poput arbitrarnog lišavanja slobode, teškoća u regulisanju statusa, nedostatak adekvatne konzularne pomoći i diplomatske zaštite. Trenutno se suočavaju i s pitanjem ostvarivanja i priznavanja stečenih prava, kao što su regulisanje radnog staža i ispunjavanje uslova za penziju. Sve ove izazove dodatno pogoršava izloženost diskriminaciji, govoru mržnje i zločinima motivisanim mržnjom.

Osamnaesti decembar obeležava se kao Međunarodni dan migranata. Ustanovljen je 2000. godine rezolucijom Generalne skupštine UN i posvećen je svim migrantima kojih danas ima nekoliko stotina miliona, a taj broj iz godine u godinu raste. Prema podacima Međunarodne organizacije za migracije (IOM), u svetu se u 2020. godini nalazio 281 milion migranata. Ako se tome doda i broj od 103 miliona prisilno raseljenih ljudi, kojih je, prema zvaničnim podacima Visokog komesara Ujedinjenih nacija za izbeglice (UNHCR) bilo polovinom 2022. godine, jasno je da je ovaj trend alarmantan i da je reč o izuzetno velikom broju ljudi u pokretu.

Da bi se iskoristio potencijal Međunarodnog dana potrebno je partnerstvo i bliska saradnja ključnih aktera koje će omogućiti da u ovom procesu koristi imaju i zemlje porekla, zemlje domaćini, ali i sami migranti, saopštio je danas GIZ.

Migracije mogu pozitivno uticati na razvojne procese u Srbiji i da je dijaspora važan resurs ne samo za državu već i za svaku lokalnu samoupravu čiji građani borave i rade u inostranstvu, napomenula je ova ogranizacija.

Kako je navedeno, od 2016. godine GIZ je u Srbiji, kao deo Nemačke razvojne saradnje, angažovan kroz različite projekte koji obuhvataju širok spektar aspekata migracija.

Kroz niz aktivnosti, organizacija pruža podršku partnerima u Srbiji u oblastima kao što su rodno odgovorno upravljanje migracijama, saradnja s dijasporom, društvena participacija ljudi u pokretu i jačanje lokalnih zajednica.

Uporedo s ovim podacima, suočavamo se s činjenicom da je krajem 2022. godine 108,4 miliona ljudi širom sveta bilo prisilno raseljeno zbog različitih faktora poput proganjanja, sukoba, nasilja i kršenja ljudskih prava, naveo je GIZ.

Podsetimo, Boom 93 nedavno je razgovarao sa Lazarom Đurićem, izbeglicom iz Bosne koji je januara 1995. godine, nemajući želju za ratnim dejstvima, pobegao u Srbiju. Šta se tačno 15. maja 1992. dogodilo predmet je sporenja i 31 godina kasnije.