Društvo

Spasojević: Žene mogu višestruko doprineti društvu ako su na odlučujućim mestima

FOTO: Boom93/J.Milenković
Dragana Spasojević

FOTO: Boom93/J.Milenković Dragana Spasojević

U Gradskom veću grada Požarevca nema nijedne žene, a od 9 članova svi su muškarci. S druge strane, u Skupštini grada ima žena odbornica, ali je njihov broj minimalan i ispunjava zakonski minimum za učešće žena u zakonodavnim organima.

Od ukupno 68 odbornika Skupštine Grada Požarevca, broj odbornica je 28, čime je samo ispunjen zakonski minimum.

Sa jednom od odbornica, Draganom Spasojević, razgovarali smo o motivima za ulazak u politiku, ali i za pokretanje društvenih promena, kao i o tome kako bi se mogao poboljšati položaj žena u politici, ali i društvu. Spasojević je odbornica u Skupštini grada Požarevca, koju često možemo videti za skupštinskom govornicom, ali i retka među odbornicama koja se javlja za reč tokom održavanja sednica Skupštine grada.

Naša sagovornica, kako za sebe kaže, je u najproduktivnijim godinama, takođe je i majka tinejdžerke i predškolca, i prvenstveno kao majka želi da napravi pomeraj u društvu.

“Naše društvo se konstantno menja, i te promene trebamo usmeravati za dobrobit kompletnog društva, a ne prepuštati se i samo prilagođavati promenama. Promene treba kontrolisati, iskoristiti sve dobro što nam vreme nosi, ali ih treba aktivno usmeravati kako bi tehnologiju, tradiciju, društvene vrednosti i sam politički sistem oblikovali da celokupno društvo ima koristi. Svaki čovek mora imati mogućnost da ostvari osnovna ljudska prava. Država ima obavezu da brine o svojim građanima, naročito o osetljivim društvenim grupama, i to se trenutno samo formalno izvršava, na papiru. Zato je veoma bitan društveni aktivizam, koji ogoljava takozvanu "minus fazu" u kojoj se trenutno društvo nalazi”.

Gorući problemi u društvu, prema mišeljenju Spasojević su bezbednost dece u školama, obrazovanje, društveni život mladih, zagađena životna sredina, porodično nasilje, nebriga o osetljivim kategorijama stanovništva, a posebno naglašava da je danas pacijentima veoma teško doći do izabranog lekara, još teže do lekara specijaliste, a na termin medicinskih zahvata se čeka i po nekoliko godina.

Najveći deo našeg društva se nalazi u borbi za čistu egzistenciju. U takvom ambijentu, i egzistencijalnoj trci, društvo nije imalo drugog izbora osim da se odrekne svih drugih potreba koje čovek treba da zadovolji - sigurnost zdravstvene zaštite, zaposlenja, morala, porodice, besplatnog obrazovanja, imovine, poštovanja osnovnih ljudskih prava.

“Društvo je neprirodno podeljeno na privilegovane ljude i takoyvane "građane drugog reda". Svako ko nije politički moćan ili ekonomski uticajan, a to je najveći broj naših građana, na svakom koraku se susreće sa nepravdom, i nemogućnošću da reši sopstvene probleme”.

Na sednicama Skupštine grada, Draganu često možemo videti za govornicom, kada kao deo opozicije, ali i malobrojna među ženama koje stoje na ovom mestu, često iznosi svoje mišljenje o brojnim pitanjima u gradu. Na naše pitanje kako se nosi sa brojnim izazovima, na koje nailazi tokom svog političkog, ali i društvenog angažovanja, odgovara da su joj izazovi najčešće motor pokretač da ostvari zacrtani cilj.    

Žene u Srbiji su izuzetne u svakom pogledu jer doprinose porodici i celokupnom društvu, jer su fokusirane na dugoročne rezultate i mnogostruke benefite, ne zadovoljavaju se kratkoročnim ciljevima već gledaju u budućnost. Žene je najčešće život naučio da budu multifunkcionalne i da izvršavaju multitasking, pogotovo ukoliko imaju višečlanu porodicu. Po senzibilitetu, i vidimo i na primeru žena preduzetnica, oslanjamo se isključivo na sopstvene veštine i sposobnosti. Žene su se izborile za svoja prava izbora, prava glasa, obrazovanja i profesionalog ostvarenja. Takođe se u društvu zadržala tradicionalna uloga žene i mnogi stereotipi koji ni do današnjeg dana nisu iskorenjeni. Žene su po pravilu okrenute društvu i sopstvenom okruženju, tako da lakše detektuju društvene probleme i pokušavaju da ih reše ili da ukažu na njih. 

Kako bi se unapredio život žena u društvu, Spasojević smatra da je prvenstveno potrebno edukovati kompletno društvo da su žene ravnopravni član društva čime se isključuje mogućnost diskriminacije u obrazovanju, u profesionalnom napredovanju, kao i u porodičnim odnosima. Ovde je veoma važna uloga medija koji se bave ovim društvenim problemom i doprinose unapređenju statusa žena u društvu.

Da bi postigle zajednički cilj, neophodna je saradnja među ženama, a one lako uzimaju učešća u društvenim projektima, pogotovo ako su ciljevi i ideje tih projekata za dobrobit društva, a Dragana je ponosna što i u Požarevcu postoje pojedinci koji su pokrenuli projekte koji mogu dovesti do pozitivnih promena u društvu.

“To je dobrovoljno angažovanje, i svaka pomoć je uvek dobrodošla, i nikada niko nije odbio poziv da pomogne ukoliko je u mogućnosti. Trenutno, u Narodnom pokretu Srbije, imamo organizovanu Žensku mrežu, na inicijativu Slavice Radovanović, narodne poslanice, a koja je profilisana isključivo ka rešavanju društvenih problema. Sama podrška jedne takve organizacije daje nam vetar u leđa da i u našoj sredini malim koracima pokrenemo važne događaje. Posebno sam ponosna što u svom okruženju imam i žene i muškarce koji su pokazali sopstvenu inicijativu da realizuju projekte koji se tiču društvenih problema, tako da je to jedna lavina pozitivnih aktivnosti koje mogu doneti promene”.

Kada je reč o građankama i građanima Srbije, 76% ima najmanje jednu predrasudu u vezi sa ulogom žena i muškaraca u društvu. Čak polovina muškaraca i skoro 41% žena u Srbiji smatra da su muškarci bolji politički lideri i da jednaka prava za žene i muškarce nisu nužno neohodna za demokratiju. Da muškarci polažu veće pravo na zaposlenje i da su bolji rukovodioci, veruje 43% muškaraca i 19% žena. Predrasude su najmanje izražene u domenu obrazovanja tako da nešto manje od 13% muškaraca i 8% žena smatra da je univerzitetsko obrazovanje važnije za muškarce nego za žene. 

Međutim, naša sagovornica kaže da je u našem društvu i dalje, na žalost, prisutno mišljenje da žena ne može da bude dobra majka, supruga, poslovna žena i društveno aktivna, što u suštini ne isključuje jedno drugo. 

“Zato je veoma bitno definisanje problema, preuzimanje inicijative, iznalaženje rešenja i realizacija sopstvenih ideja. Veliki je broj žena sa kojim sam razgovarala a koje su na neki način bile diskriminisane, ali sve do jedne su bile odlučne i hrabro su se hvatale u koštac sa problemima. Jako je važno ohrabriti žene da se javno raspravlja o problemima koji su prisutni u društvu, a koji i dalje predstavljaju tabu. O jednoj od ovih tema pričalo se na  Tribini "Zajedno smo jače" gde se javno diskutovalo o temi koja se kod nas i dalje retko čuje u javnosti. Smatram da smo ovom tribinom i javnim istupanjem žena ohrabrile mnoge žene da se pokrenu u borbi za svoja prava. Takođe, smatram da smo time skrenuli pažnju i na institucije koje su jako bitna karika u sprovođenju zakona koje već imamo, da i one moraju prižiti neophodnu podršku ženama. Vrlo važna uloga institucija je da pruže, kako pravnu, tako i psihološku i finansijsku pomoć ženama koje su socijalno ugrožene. Tu smatram žene žrtve porodičnog nasilja, samohrane majke, majke dece sa posebnim potrebama”. 

Da bi žena mogla da postigne sve što hoće i ostvari ciljeve koje je sebi postavila, potrebna joj je podrška porodice koja je veoma važna, ali u društvenom angažovanju je bitan i tim. Tim sa kojim naša sagovornica realizuje ideje je proaktivan i svako od njih ima predloge za realizaciju različitih projekata koji su trenutno gorući društveni problemi. Najavila je nekoliko bitnih društvenih tema kojima će se baviti, a to su nasilje u školama, edukacija o mentalnom zdravlju, zaštita životne sredine, itd.

Spasojević smatra da je politika "muški sport", naročito među političarima na vlasti, jer nudi mogućnost trgovine uticajem i kontrolisanje finansijskih tokova. 

“U Požarevcu, od predsednika Skupštine, preko članova veća, do rukovodećih mesta u javnim preduzećima, samo je jedna žena na funkciji direktora, i protiv toga se mi borimo, jer i žene mogu višestruko doprineti društvu ako su na odlučujućim mestima. Poslednjih godina primećujem porast privrednica i udruženja žena koje samostalno ili u timovima postižu izuzetne uspehe, kako na poslovnom, tako i na društvenom planu, što treba podržati u našem društvu”, zaključuje Spasojević.