Društvo

Kakav vazduh udišemo: „Problem definitivno postoji“

FOTO: M. Č.

FOTO: M. Č.

Problem aerozagađenja aktuelna je tema iz godine u godinu. Od 53 lokacije u zemlji gde postoji državni monitoring, na 17 je za prva četiri meseca ove godine već prekoračen dozvoljen broj dana sa prekomernim zagađenjem vazduha za celu godinu.

Reporterka N1 kaže da Beograd ovog jutra udiše nešto bolji vazduh, jer je prethodnih dana duvala košava.

Lekarka Elizabet Paunović iz Nacionalne ekološke asocijacije kaže da ne zna da li je nešto urađeno.

Podsetimo, Elizabet Paunović je nedavno dala izjavu za Boom 93 povodom kvaliteta vode na izvorištima Lovac i PPV Mlava. 

„Ali imajući u vidu da smo već na 17 mernih mesta premašili maksimalni broj dozvoljenih dana sa određenom maksimalnom koncentracijom ovih najopasnijih, najmanjih čestica, govori da smo ispunili godišnju kvotu za četiri meseca, što svakako nije dobro i nosi zdravstvene posledice, zahteva akcije, za početak bar na tih 17 mesta“, kaže ona.

To je, dodaje, zabrinjavajuće.

„Srbija je po broju prevremenih smrti uzrokovanih tim najmanjim česticama, kada posmatramo po broju stanovnika, vrlo visoko, dva puta više od svetskog proseka, i pet puta više od proseka razvijenih zapadnih zemalja EU. Ne teši činjenica što je slična situacija i u gradovima iz regiona. Postoji faktor prekograničnog zagađenja, mi jedni drugima šaljemo to zagađenje, problem treba ozbiljno shvatiti“, kaže ona.

U apsolutnim ciframa, dodaje, prema proceni Evropske agencije za zaštitu životne sredine, umre više od 17.000 ljudi godišnje.

„Oko 12.700 prema procesi Vlade, iz dokumenta Akcionog plana i programa unapređenje kvaliteta vazduha, problem definitivno postoji, poznat je vlastima, trebalo bi konzistentno zagađivače primorati da smanje emisije zagađenja“, kaže.

Postoje, objašnjava, stepeni za akciju.

„Imamo velike zagađivače koji su u nadležnosti republičkih organa, svaka lokalna samouprava ima aktivnosti koje bi morala da sprovodi, odnosi se na unapređenje gasifikacije, toplifikaciju, davanje subvencija, regulisanje saobraćaja, davanje besplatnih karata za prevoz, obezbeđivanje parkinga… A onda dolazimo i na inidividualni nivo, a to je da ljudi koji su najosetljiviji ne izlaze kada su upozorenja da je ekstremno zagađenje“, ukazuje ona.