Društvo

Ko će odlučivati o sudbini Generalštaba - politika ili struka: "Udar na istoriju države“

Mesec dana od ostavki direktorki gradskog i republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture, koje su odbile da skinu zaštitu sa kompleksa Generalštaba, država im je pronašla zamenu. Od direktorki je traženo da se zaštita skine i sa područja uz ulicu Kneza Miloša, na šta takođe nisu pristale.

Uz sada već bivše direktorke zavoda jedinstveno je stala struka. Podržali su ih zaposleni u republičkom zavodu, Društvo konzervatora Srbije, 350 uticajnih arhitekata i četiri referentna fakulteta. 
Ko su novi direktori zavoda i da li će biti spremni da brane vredno kulturno i istorijsko nasleđe Srbije od trajne promene izgleda i namene? Da li su dovedeni po stručnoj, ili političkoj liniji i znači li njihovo imenovanje rešenost politike da u potpunosti ignoriše i negira stav struke?


Generalštab i vojni kompleks nalaze se u gradskom jezgru. Država namerava da sa tih zgrada, ali i sa područja uz Ulicu Kneza Miloša skine zaštitu, kako bi omogućila stranom investitoru da na delu vojnog kompleksa izgradi hotel i stambeno – poslovni kompleks. Same zgrade vojnog kompleksa, ali i obližnje građevine u kojima su sada sedišta Vlade, ministarstava finansija i spoljnih poslova, od velikog su istorijskog značaja jer je u tom području sedište srpske državnosti punih 150 godina, podsećaju stručnjaci.

"Jezgro srpske državnosti i vojne uprave, odnosno vojne komande. Kada se to skine, to znači da ste apsolutno udarili na kompletnu istoriju ne jednog grada, nego jedne države i jednog naroda gde vi zapravo hoćete da potpuno izbrišete, da negirate bukvalno sve ove činjenice, da sravnite celo područje. To nema čak ni veze sad više ni s tim koliko su te zgrade važne zbog svoje arhitekture, neke od njih su neprocenjivo važne, to nema više čak ni veze s tim, nego vi uništavate jedan kontinuitet“, kaže za Insajder Marko Stojanović, istoričar umetnosti.
Posle ostavki direktorki Dubravke Đukanović i Olivere Vučković krajem aprila, državi i gradu je bilo potrebno neko vreme da im nađe zamenu. Pre dve nedelje Beograd je za v.d. direktora Zavoda postavio Aleksandra Ivanovića, arhitektu i konzervatora, koji je u martu izjavio da više ne postoje elementi na osnovu kojih bi zgrada Generalštaba, delimično srušena tokom NATO bombardovanja, mogla da se proglasi kulturnim dobrom i spomenikom kulture. On nije odgovorio na poziv Insajdera da govori o sudbini Generalštaba. 


Novi direktor Republičkog zavoda biće Goran Vasić, istoričar i muzejski savetnik poreklom iz Prištine, dugogodišnji kustos i jedno vreme direktor kruševačkog muzeja. Primopredaja dužnosti i imenovanje očekuju se naredne nedelje, pre čega o sudbini Generalštaba ne želi da govori za javnost.
"Ovde je sada stupila na scenu čista politika, gde su na mesta direktora oba zavoda dovedeni ljudi po partijskoj dužnosti, da u što kraćem roku zapravo reše sudbinu kompleksa Generalštaba, a možda i još nekih zgrada odnosno kompleksa u gradu zato što, kad imate čoveka koji je čisto iz struke, naravno on to ne može da uradi, ne može da skine zaštitu, ali kad je neko doveden partijski, jednostavno on će staviti paraf tamo na onaj papir na koji mu daju“, ocenjuje Stojanović za Insajder.
Vlada Srbije saopštila je u maju da je sklopljen okvirni ugovor sa stranim investitorom, firmom "Affinity Partners“, u vlasništvu Džareda Kušnera, zeta bivšeg američkog predsednika i predsedničkog kandidata Donalda Trampa, koji u okviru kompleksa Generalštaba namerava da sagradi hotel i poslovno – stambeni kompleks sa dve visoke kule. 
U martu je Džared Kušner na društvenim mrežama objavio idejno rešenje za taj kompleks, u okviru kojeg je predviđen i memorijalni centar u sećanje na žrtve bombardovanja. Posle pritisaka opozicije da vlast objasni građanima kako investitor namerava da preuredi kompleks Generalštaba, usledile su garancije vlasti da će sve biti po zakonu i da će biti poštovan stav struke. Kako, za sada nije jasno, s obzirom na to da je struka jedinstveno protiv toga.