Ekonomija

Plate i do 4.000 evra: Gde sezonski radnici iz Srbije najviše odlaze i na koje poslove?

Foto/ radnici na građevini Pixabay

Foto/ radnici na građevini Pixabay

Kako počne toplije vreme, sezonski radnici u velikom broju iz Srbije odlaze na primorje u susedne zemlje ili u Zapadnu Evropu na rad. Ti poslovi uglavnom nisu laki i često su fizički zahtevni, ali mesečna plata može da ide i do 4.000 evra.

Početkom leta i letnje sezone, otvara se i turistička sezona, jer mnogi koriste svoje godišnje odmore upravo u ovom delu godine kako bi otputovali negde i odmorili se, piše Danas.

Turiste leti svakako najviše privlači more, pa su nama susedne zemlje Crna Gora i Hrvatska leti pune posetilaca iz raznih krajeva sveta.

Međutim, uz veliku turističku posetu, ide i puno posla za ugostitelje, a da bi se ta potreba zadovoljila, neophodno je mnogo radnika.

Zbog toga, brojni državljani Srbije preko leta odlaze na sezonski rad na primorje upravo u ove dve zemlje.

Jedan od glavnih motiva za odlazak i rad na nekoliko meseci jeste svakako onaj finansijski.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku (RZS), prosečna neto plata u aprilu u našoj zemlji iznosila je 96.614 dinara, što je oko 825 evra.

Ukoliko se pogledaju oglasi za poslove na primorju u Crnoj Gori i Hrvatskoj tokom leta, možemo zaključiti da za gotovo svaki posao može minimalno da se zaradi jedna prosečna plata u Srbiji.

Ipak, za većinu ovih sezonskih poslova koji su traženi, zarade su više, a neke i značajno više.

Pored primorja, građevinski radnici iz naše zemlje najčešće hrle na zapad, gde je ovo zanimanje deficitarno, a zarade visoke.

Nemačka je od 1. juna ove godine udvostručiti broj godišnjih radnih viza za Zapadni Balkan na 50.000, što je našim radnicima omogućilo da lakše i brže odlaze na rad u tu zemlju.
Jelena Jevtović iz Unije poslodavaca Srbije za Danas kaže je nemoguće tačno utvrditi brojku naših ljudi koji idu na sezonski rad u inostranstvo.

Ove godine, prema njenim rečima, najviše ljudi iz Srbije ide na rad u Hrvatsku.

„Hrvati su izdali preko 100.000 radnih dozvola, od čega 60 odsto za ljude iz regiona. To je oko 60.000 ljudi, a Srba tu ima sigurno bar 10.000“, objašnjava ona.

Kao i kod nas, kako dodaje, ima i dosta njih koji odlaze na rad u Hrvatsku na crno, zbog čega je teško utvrditi pravi broj.

„Mnogo njih ide i u Crnu Goru, međutim i za tu zemlju su našim radnicima potrebne radne dozvole, a plate u Hrvatskoj su daleko veće. Onda su ljudi logično izračunali da im se to više isplati“, navodi naša sagovornica.

 
Jevtović napominje da se radi, pre svega, o sektoru ugostiteljstva i da se plate u tom sektoru u Hrvatskoj kreću i do 4.000 evra.

„Između 1.700 i 2.000 evra mogu da zarade konobari, ali to zavisi od toga koje veštine konobar ima i da li poznaje neki jezik, recimo nemački, jer njihovih turista ima dosta tamo. Dakle, sve dodatne veštine i znanja se dodatno plaćaju, dok je u Crnoj Gori to sigurno za 500 ili 600 evra manje“, objašnjava ona.

Od 3.000 do 4.000 evra, kreću se plate kuvara u Hrvatskoj, dodaje Jevtović.

Još jedan razlog zašto se naši radnici više odlučuju za rad u Hrvatskoj jeste odnos poslodavca.

„U Crnoj Gori poslodavci u većini slučajeva zaposlenom odbijaju troškove dobijanja boravišne dozvole, dok u Hrvatskoj oni snose te troškove, a smeštaj i hrana su u obe države uglavnom obezbeđeni“, navodi ona.

Ona dodaje da po zakonu, ni u Crnoj Gori ne bi smeli to da naplaćuju.

„Pored Hrvatske i Crne Gore ima i radnika koji idu na brodove, kruzere i slično, ali to nije karakteristično samo za sezonu, a tu su plate značajno veće i potrebne su bolje veštine“, objašnjva Jevtović.

Pored radnika u ugostiteljstvu, imamo i dosta građevinca koji idu na sezonski rad.

„Oni najviše odlaze u Austriju i Nemačku, gde su najviše i traženi. S tim što su radne dozvole koje oni izdaju uglavnom dugoročne, pa se ne mogu ubrajati u ovu priču. Ali ima i ovih drugih, kojih je isto oko 10.000, koji odlaze sa turističkim vizama da rade nekoliko meseci tamo“, kaže sagovornica Danasa.

Dnevnice se kreću oko 80 evra za šegrte i one koji nemaju neko iskustvo, pa do 300 evra za majstore.

„Za one koji su negde između šegrta i majstora, oni imaju dnevnice od 120 do 150 evra. Među njima, najbolje su plaćeni keramičari i radnici koji rade sa kamenom“, ističe ona.

PR Infostuda Miloš Turinski potvrđuje da su najtraženiji poslovi iz oblasti ugostiteljstva, a pre svih, konobari i kuvari.

„Međutim, tu su i ostale pozicije vezane za turizam poput hostesa, recepcionara, ali i spremačica“, objašnjava on.

Turinski naglašava da plate variraju.

„Recimo da je neki prosek za konobare oko 1.500 evra mesečno, dok kuvari na nekim mestima mogu da zarade i duplo više. Hostese i spremačice mogu da zarade oko 1.000 evra u proseku“, objašnjava on.

Turinski savetuje da se obrati pažnja na to šta poslodavci nude.

„Kod svih ovih poslova jako je bitna stavka ako poslodavci nude smeštaj i jedan ili dva obroka, jer samim tim zarada ostane neopterećena za te troškove“, navodi on.

Više pročitajte na LINKU.