Društvo

Za čistiji vazduh Srbiji treba tri milijarde evra: "Reakcije neadekvatne, kasni se 10 godina"

Foto/ Pixabay zagađenje

Foto/ Pixabay zagađenje

Od posledica zagađenja vazduha u Srbiji, prema procenama, godišnje prevremeno umre oko 17.000 ljudi.

Stopa smrtnosti u našoj zemlji je daleko iznad proseka u ostatku sveta - na 100.000 stanovnika je duplo viša od svetskog proseka i skoro pet puta viša u odnosu na razvijene zemlje Zapadne Evrope, piše Insajder.
 
Da bi se koliko-toliko rešio problem zagađenosti, odnosno da bi kvalitet vazduha bio u granicama koje propisuje zakon, potrebno je oko tri milijarde evra, što je, kažu stručnjaci, znatno manje od sume koju trošimo na saniranje posledica izazvanih aerozagađenjem.
 
Meteorolog Milenko Jovanović navodi da su reakcije nadležnih institucija neadekvatne i da se bar deset godina kasni sa primenom mera za čistiji vazduh. Kako kaže, postoje informacije iz monitoringa o kvalitetu vazduha kod nas, ali se malo toga preduzima. 
 
"Dišemo vazduh onakav kakav nam je, nažalost, suđen s ovakvim bavljenjem tim problemom. Neko od funkcionera je skoro izjavio da već decenijama postoji zagađen vazduh. Naravno da postoji, ali zdravstvena saznanja i neadekvatan monitoring nisu govorili koliko je to opasno i kakve su posledice. Sada, kada najmanje 10 godina znamo, nema opravdanja da to ne bude prioritet, jer je u pitanju viši javni interes ili zdravlje ljudi. Vazduh je prekomerno zagađen u celoj Srbiji, a tamo gde nema merenja neko u izveštaju napiše da je vazduh čist, što je skandalozno. To je kao kada bi za teškog bolesnika koji ne meri temperaturu rekli da nema temperaturu“, kazao je Jovanović za Insajder.
 
Na važnost postojanja monitoringa o kvalitetu vazduha na teritoriji cele Srbije ukazuje i bivša direktorka Evropskog centra za životnu sredinu i zdravlje pri Svetskoj zdravstvenoj organizaciji Elizabet Paunović.
 
"Da bi se procenili zdravstveni rizici neophodno je da najveći deo populacije bude obuhvaćen monitoringom o kvalitetu vazduha kako bi se što bolje primenile konkretne mere. Procena je da oko milion i po stanovnika nije obuhvaćeno monitoringom kvaliteta vazduha, a dešava se i da ne postoje kontinuirana merenja", rekla je ona.