Moj grad

Svetski dan borbe protiv gojaznosti: „Menjajmo navike – živimo zdravije”

FOTO:Pexels

FOTO:Pexels

Svetski dan borbe protiv gojaznosti prvi put je obeležen 4. marta 2020. godine. Cilj obeležavanja ovog datuma je podizanje svesti javnosti o rasprostranjenosti gojaznosti, boljeg razumevanja uzroka i posledica i pozivanja na akciju svih sektora koji mogu da doprinesu rešavanju ovog javnozdravstvenog izazova.

Ove godine Svetski dan borbe protiv gojaznosti se obeležava pod sloganom: „Menjamo navike – živimo zdravije.”

Gojaznost kao hronično oboljenje predstavlja ne samo zdravstveno, već i ekonomsko i socijalno opterećenje za pojedince, porodice, zajednicu i društvo u celini. Gojaznost se odražava na očekivano trajanje i kvalitet života i povezana je sa povećanim rizikom obolevanja od vodećih nezaraznih bolesti kao što su dijabetes tip 2, bolesti srca i krvnih sudova i maligne bolesti, a porast broja gojaznih osoba sve je značajnije javnozdravstveno pitanje.

Gojaznost je rezultat složene interakcije bioloških, genetskih, faktora životne sredine i psihosocijalnih faktora.

Samo u prethodne dve decenije prevalencija gojaznosti u Evropi je trostruko uvećana. Na osnovu poslednjeg Istraživanja zdravlja stanovništva Srbije, u Srbiji je 2019. godine, na osnovu izmerene vrednosti indeksa telesne mase (ITM) bilo 40,5% normalno uhranjenog stanovništva uzrasta 15 i više godina, dok je više od polovine (57,1%) bilo prekomerno uhranjeno, odnosno predgojazno (36,3%) i gojazno (20,8%).

Broj gojazne dece udvostručuje se svakih 10 godina širom sveta. Očekuje se da će gojaznost kod dece porasti za 60% u narednoj deceniji i dostići 250 miliona dece do 2030. godine. Gojaznost može uticati na fizičko zdravlje dece, njihovu društvenu i emocionalnu dobrobit, kao i na samopouzdanje. Gojaznost se često zadržava i u odraslom dobu, pa su prevencija i lečenje ključni za zaustavljanje globalnog porasta gojaznosti.

Prevencija i lečenje gojaznosti podrazumevaju multidisciplinarni pristup zdravstvenog sektora, uz istovremeno delovanje svih drugih sektora države i civilnog društva u promociji zdravih stilova života i podizanju svesti stanovništva o značaju pravilne ishrane i fizičke aktivnosti. Nacionalnim programom prevencije gojaznosti kod dece i odraslih predviđene su sledeće prioritetne oblasti za akciju: promocija zdravlja i prevencija prekomerne uhranjenosti i gojaznosti, reorijentacija usluga zdravstvene zaštite ka prevenciji i jačanje nadzora, praćenja, evaluacije i istraživanja.

Jedna od najznačajnijih mera prevencije jeste edukacija u oblasti ishrane. U okviru nacionalnih programa promocije i prevencije koje Zavod za javno zdravlje Požarevac sprovodi, poseban deo čini edukacija u vezi sa principima pravilne ishrane i to pre svega u okviru preventivnih programa namenjenih posebno osetljivim grupama. Edukativne aktivnosti se realizuju u vidu predavanja i radionica, a promocija pravilne ishrane sastavni je deo kampanja kojima se tokom godine obeležavaju važni datumi u Kalendaru javnog zdravlja: u okviru kampanje „Oktobar – mesec pravilne ishrane” i obeležavanjem Svetskog dana hrane 16. oktobra, kada sve edukativne i promotivne aktivnosti bivaju intenzivirane.