BBC News
Sedam faktora zbog kojih su zemljotresi smrtonosni
Zemljotres u susednom Mjanmaru srušio je oblakoder od trideset spratova u glavnom gradu Tajlanda Bangkoku u martu 2025. godine
Kad govorimo o tome koliko je velik neki zemljotres bio, pomenemo magnitudu, ali ona jedini faktor koji određuje koliko katastrofalan zemljotres ume da bude.
Mnogo je zemljotresa koji su bili smrtonosni u ljudskoj istoriji.
U poslednje vreme Mjanmar i Tajland, Japan, Haiti, Maroko, Turska, Sirija, Nepal...
Uglavnom su bili izuzezno jaki, više od sedam stepeni po Rihteru.
Ali, 2019. godine, zemljotres jačine 7,1 pogodio je američku državu Kaliforniju i niko nije stradao niti je izazvao veliku štetu po infrastrukturu.
Postoje mnogi faktori koji utiču na to koliko je težak neki zemljotres što se tiče broja poginulih i razaranja.
Ovi su najznačajniji:
- Od ruševina do „grada solidarnosti“: Kako je zemljotresom razoreno Skoplje pomirilo svet tokom Hladnog rata
- Kako je zemljotres rušio crnogorsko primorje pred Titovim očima
- Šta kuće i zgrade u Srbiji moraju da imaju kako bi izdržale zemljotres
Magnituda i trajanje
Zemljotresi se mere skalom zvanom Magnituda potresa (Mw).
Ona je zamenila poznatiju Rihterovu skalu, koja se danas smatra zastarelom i manje tačnom.
Broj koji se pripisuje zemljotresu predstavlja kombinaciju razdaljine koliko se linija raseda pomerila i snage koja ju je pomerila.
Potres magnitude 2,5 ili slabiji od toga obično ne može ni da se oseti, ali mogu da ga detektuju instrumenti.
Zemljotresi do magnitude 5 osećaju se i izazivaju manju štetu.
Zemljotres na Tibetu magnitude 7,1 bio bi definisan kao umeren do jak, a zemljotres u južnoj Turskoj i Siriji iz februara 2023. godine magnitude 7,8 klasifikovan je kao krupan.
Sve iznad 8 klasifikuje se kao „veliki" i izaziva katastrofalnu štetu koja može potpuno da uništi zajednice u svom središtu.
Kao i magnituda, koliko traje podrhtavanje koje je izazvao zemljotres može u velikoj meri da utiče na njegovu razornu moć.
„Dok podrhtavanje manjih zemljotresa obično traje svega nekoliko sekundi, snažno podrhtavanje tokom umerenih do krupnih zemljotresa, kao što je zemljotres na Sumatri iz 2004. godine, može da potraje i nekoliko minuta", kaže Pacifička severozapadna seizmička mreža.
- Šta su rasedi i kako utiču na zemljotrese
- Šta raditi u slučaju zemljotresa
- Može li tehnologija da predvidi zemljotrese
Dubina
Ali puka veličina zemljotresa nije jedini značajan faktor: lokacija na Zemlji gde je zemljotres započeo takođe je važna.
U slučaju zemljotresa u Maroku, ovo žarište bilo je oko 18 kilometara ispod površine Zemlje.
To je otprilike dvaput više od Mont Everesta, ali ne smatra se dubokim prema geološkim standardima.
„Ovaj zemljotres bio je relativno plitak. To znači da ima manje zemlje na vrhu da rasprši energiju i snagu udara. Vibracije i podrhtavanje sigurno su bili veoma energični", rekla je za BBC doktorka Karmen Solana, vulkanološkinja i geološkinja koja radi na Univerzitetu u Portsmutu.
Poređenja radi, zemljotres magnitude 6,2 koji je pogodio zabitu indonezijsku pokrajinu Severni Maluku (11. septembar 2023.) imao je dubinu od 168 kilometara.
Nije bilo prijavljenih smrtnih slučajeva.
Pogledajte video: Zemljotres u Mjanmaru i Tajlandu - ljuljao se avion, prelivala se voda iz bazena sa vrha zgrade
Doba dana
Zemljotres koji je pogodio centralni Maroko desio se u 23:11 časova po lokalnom vremenu, što je faktor koji je mogao da ima značajan uticaj na smrtnost zemljotresa.
„Mnoge zgrade bile su uništene dok su ljudi spavali", kaže doktorka Solana.
Mnogi od onih koji poginu tokom zemljotresa stradaju u rušenja zgrada.
I zaista, seizmolozi imaju uzrečicu da „zemljotresi ne ubijaju ljude, već zgrade".
I tako zemljotresi koji udare tokom dana kad je manje ljudi unutra obično imaju manji broj smrti.
- Koliko dugo možete da preživite ispod ruševina posle zemljotresa
- Zemljotresi, poplave i požari: Kako da se ponašate
- Da li i vi imate torbu punu stvari za zlu ne trebalo
Struktura građevina
Moguće je izgraditi kuće koje će istrpeti sve sem najsnažnijih zemljotresa.
Da bi se to postiglo, zgrade moraju da apsorbuju što je više seizmičke energije moguće.
Japan, koji je prema američkom Geološkom zavodu (USGS) zemlja najsklonija zemljotresima na svetu, pionir je u gradnji otpornih zgrada.
„Kad zdanje može da apsorbuje svu energiju iz zemljotresa, ono se neće srušiti", kaže Džun Sato, građevinski inženjer i vanredni profesor na Univerzitetu u Tokiju.
To se uglavnom dešava u procesu zvanom seizmička izolacija.
Zgrade ili zdanja postavljaju se na neku vrstu ležišta ili upijača udara, ponekad tako jednostavnog kao što su blokovi gume debeli oko 30-50 centimetara da bi izdržali pokrete zemljotresa.
Ali ova vrsta izolacije temelja je skupa, a građevinski budžeti, pa tako i materijali, variraju u ogromnoj meri širom sveta.
U zabitim delovima Maroka u kojima se desilo najviše štete, mnoge zgrade bile su napravljene od cigala od blata ili nepečene cigle, koje teško mogu da izdrži jak zemljotres.
Više zgrade sa većim brojem stanara mogu da dovedu do poražavajućeg broja smrti ako se sruše u zemljotresu.
Mnogi Turci kritikovali su loše građevinske standarde posle rušenja brojnih zgrada u zemljotresu iz februara 2023. godine, posebno nepoštovanje propisa o gradnji.
Iako su ti zemljotresi bili snažni, stručnjaci kažu da je pravilno izgrađene zgrade trebalo da ostanu da stoje.
„Maksimalni intenzitet ovog zemljotresa bio je jak, ali ne i nužno dovoljan da sruši dobro napravljene zgrade", kaže profesor Dejvid Aleksander, stručnjak za planiranje u slučaju vanrednih stanja sa Univerzitetskog koledža u Londonu.
„Na većini mesta stepen podrhtavanja bio je manji od maksimalnog.
„Stoga, možemo da zaključimo da od hiljade zgrada koje su se srušile, skoro nijedna od njih nije zadovoljavala najosnovnije propise gradnje u sklopu zaštite od zemljotresa."
- Zašto su zgrade u Turskoj padale kao kule od karata
- Zašto su zemljotresi u Turskoj bili tako razorni i smrtonosni
- Luksuzno naselje u turskom Gazijantepu koje je zemljotres pretvorio u prah: Ko je i zašto ignorisao upozorenja
Gustina naseljenosti
Masivan zemljotres magnitude 8,2 udario je blizu Aljaskanskog poluostrva u julu 2021. godine, ali je vrlo moguće da se toga ne sećate.
Zemljotres kod Čignika smatra se sedmim najvećim u američkoj istoriji, ali nije ubio niti povredio nikoga.
Razlog?
Bio je relativno dubok zemljotres daleko od glavnih naseljenih centara.
Za razliku od njega, zemljotres na Haitiju magnitude 7,0 iz januara 2010. godine doveo je do ogromnog broja mrtvih i masovnog razaranja.
Procenjuje se da je poginulo više od 250.000 ljudi, oko 300.000 je povređeno, a više od 1,5 miliona ostalo je bez krova nad glavom.
Prestonica Port o Prens primila je svu silinu udara, a njena visoka gustina naseljenosti - više od 27.000 ljudi po kvadratnom kilometru - delimično objašnjava tako velik broj poginulih.
Pogledajte video: Soliter u izgradnji urušio se u Tajlandu posle jakog zemljotresa
Tip tla
Šanse za preživljavanjem zemljotres umnogome zavise od toga koliko je čvrsto tlo pod nogama.
Ako je zemlja slabo nabijena i sa vlažnim sedimentima na površini tla ili blizu nje, površina je manje sposobna da izdrži jako podrhtavanje tla, kaže USGS, izazivajući efekat zvani likvifikacija.
Tada materijal koji je inače čvrst počinje da se ponaša kao da je tečan, umnogome povećavši razaranje koje izazivaju zemljotresi kao što je zemljotres u Nigati u Japanu iz 1964. godine.
Poređenja radi, u zemljotresu u Turskoj iz 2023. godine poginulo je više od 50.000 ljudi, ali grad Erzin - svega oko 80 kilometara od epicentra - uspeo je da se izvuče praktično netaknut.
Niko iz grada nije poginuo i nijedna zgrada se nije srušila, dok su okolni gradovi bili sravnjeni sa zemljom.
Geolozi tvrde da je Erzin spasen zbog lokacije na zaštitnom sloju stenovitog tla i čvršće zemlje, koji su uspeli da apsorbuju udarne talase.
- Kako obnoviti život posle zemljotresa
- Hrvatsko selo u kojem je zemlja postala „švajcarski sir”
- Zemljotres u Hrvatskoj: „Moje životinje nikad ne bih ostavio"
Reakcija spasilaca
Pripremljenost na prirodne katastrofe može biti značajan faktor u spasavanju života.
U Japanu škole moraju da održavaju vežbe šta se radi u slučaju zemljotresa dvaput godišnje, a deca se uče kako da reaguju bilo da su kod kuće, napolju ili u vozilu.
Tajvan sprovodi nacionalne vežbe u slučaju zemljotresa kako bi testirao sposobnost spasilačkih timova.
To, međutim, nije slučaj u mnogim drugim zemljama koje retko doživljavaju takve katastrofe.
Brzina i masovnost spasilačke reakcije takođe je od ključne važnosti, iako su mnogi ljudi i dalje izvlačeni iz ruševina živi više od deset dana nakon zemljotresa u Turskoj, mnogi povređeni i zatočeni ljudi neće preživeti toliko dugo.
Iz tog razloga, saobraćajna infrastruktura i sposobnost da se ona povrati ključni su za reakciju.
U zabitom delu Maroka pogođenom zemljotresom 2023. godine, mnogi od svega nekolicine puteva koji tamo postoje bili su blokirani klizištima i ruševinama, a razna sela su se požalila da je bilo vrlo malo ili nimalo reakcije spasilaca.
Bilo je i kritika na račun marokanske vlade zbog sporosti u prihvatanju nekih međunarodnih ponuda za pomoć.
- „Ne mogu da spavam": Marokanska nastavnica koja je u zemljotresu izgubila svih 32 učenika
- Šta se desilo sa sirijskom bebom koja je „čudom“ spasena iz zemljotresa
- Tajna zgrade Ezgi i duga istraga jedne majke: Zemljotres u Turskoj, godinu dana kasnije
Drugostepeni efekti
Zgrade koje se ruše nisu jedini uzrok smrti posle zemljotresa.
Obalske populacije ugrožene su od zemljotresa na morskom dnu koji mogu da pokrenu smrtonosni cunami.
Azijski cunami iz 2004. godine bio je pokrenut od masivnog zemljotresa magnitude 9,1 ispod Indijskog okeana, blizu Banda-Aćeha na severozapadu Sumatre.
Zemljotres i masivni talasi koji su usledili ubili su oko 230.000 ljudi u više od deset zemalja.
Talasi su bili toliko snažni da su uzeli živote sa druge strane Indijskog okeana u dalekoj Africi.
Na brdovitom terenu, zemljotresi izazivaju klizišta, koja zatrpavaju domove i otežavaju napore spasilaca.
Od snažnog zemljotresa u Nepalu 2015. poginulo je skoro 9.000 ljudi.
Geolozi kažu da je zemljotres u pogođenoj oblasti pokrenuo više od 3.000 klizišta.
Zemljotres u San Francisku iz 1906. godine proizveo je nasilni potres tla u trajanju od svega 20 do 25 sekundi, ali su talasi bili dovoljni da probuše gradski gasovod i vodovod.
Gas koji je iscurio zapalio se na više mesta, a nedostatak vode otežao je borbu protiv požara, zbog čega je na kraju poginulo ukupno 3.000 ljudi.
- Igrica može da vas spasi u slučaju zemljotresa
- Netačne tvrdnje da je američka istraživačka stanica HAARP izazvala zemljotres u Turskoj i Siriji postale viralne
BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.
Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]