Društvo

Istraživanje Instituta društvenih nauka: „Više od 70 odsto ispitanika ne vidi rešenje u akterima koji su vlast ili opozicija“

FOTO: Envato elements ilustracija

FOTO: Envato elements ilustracija

Institut društvenih nauka spoveo je istraživanje javnog mnjenja o studentskim i građanskim protestima u Srbiji. „Najalarmatnije je da više od 70 odsto ispitanika ne vidi rešenje u akterima koji su vlast ili opozicija. To je alarmantno na više nivoa da mi nemamo aktera u kog imamo poverenja, nemamo akera kom bi poverili vlast, a istovremeno imamo društevnu krizu koja mora da se reši“, rekla je za N1 pripravnica na Institutu društvenih nauka Nevena Novaković.

Dodala je da je, na osnovu istraživanja, opozicija dobila podršku oko 20 odsto, a vlast oko 6 – 7 odsto. „Postavlja se ozbiljno pitanje da li nam trebaju novi akteri, nove partije i neka nova lica na političkoj sceni“, dodala je.

Ona je objasnila i da svi građani koji su učestvovali u istraživanju vide kao ogroman problem – problem korupcije, društvene nepravde, kontinuiranog rasta cena i problema u obrazovnom sistemu.

„Ono što je razlika, jeste što oni koji ne podržavaju proteste, kao problem vide te proteste. Protesti su jedina razlika između te dve grupe, ostala pitanja su bila nijanse“, kazala je.

Naglasila je i da građani koji ne podržavaju proteste, takođe prepoznaju problem rada institucija, odnosno da imaju nepoverenjea u njihov rad.

„Najzanimljivija činjenica je da imamo društvo koje svi vidimo na isti način i prepoznajemo iste probleme, međutim – kao da živimo u paralelnim realnostima u odnosu prema tim problemima i društvenoj realnosti“
Istakla je i da su rezulati istraživanja pokazali da su oni koji podržavaju proteste, u najvećoj meri i aktivni učesnici.

„Više od 72 odsto naših ispitanika učestvuje fizički na protestima, na različite načine – potpisujući peticije, donirajući fakultetima. Dok oni koji ne podržavaju, rešenje vide u prestanku blokada i u dijalogu sa strukturama vlasti“, kazala je i dodala da jedan deo njih kao rešenje vidi raspisivanje novih parlamentarnih izbora.

„Dosta je zanimljivo da imamo grupu ljudi koja ne podržava proteste i koja istovremeno nema poverenja u institucije – zašto ima ideju da će parlamentarni izbori biti rešenje? Tu se postavlja pitanje koga vide odgovornim i da li odvajaju institucije od ljudi koji su na vrhu države, da li postoji podrška jedne ličnosti naspram insitucija“, kazala je ona.

Navela je i da „bi bilo neverovatno da neko gaji nepoverenje u institucije i da prepoznaje korupciju, a da istovremeno veruje u rapisivanje izbora i dijalog sa vlastima“.