Ekonomija

Zašto firme u Srbiji plaćaju skuplju struju od onih u regionu?

FOTO: Boom93/R. Momirović

FOTO: Boom93/R. Momirović

Građani Srbije ove godine mogu da odahnu kada je reč o poskupljenju struje, jer je cilj Elektroprivrede Srbije (EPS), kako je rekao njen direktor, da ona ne poskupi. Međutim, viših cena struje ove godine neće biti pošteđeni privrednici, jer su novi računi već stigli na adrese pojedinih kompanija.

Iako državni zvaničnici, najčešće u trenucima najave poskupljenja električne energije, i to kao opravdanje, ističu da je cena struje u Srbiji među najnižima u regionu i Evropi, podaci Eurostata za prošlu godinu pokazuju drugačije.

Kada je reč o ceni struje za domaćinstva, tačno je da Srbija ima nižu cenu u odnosu na mnoge evropske zemlje, ali ne i u regionu. Građani Severne Makedonije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine plaćali su prošle godine struju jeftinije od građana Srbije.

Međutim, kada je reč o cenama struje za privredu, podaci Eurostata pokazuju da mnoge evropske zemlje za ovu kategoriju potrošača imaju niže cene.

To znači da privrednici u Srbiji snose veći teret viših cena struje, što obično opet na kraju plaćaju građani, jer te troškove kompanije obračunavaju u krajnju cenu proizvoda i usluge.

Sada privrednicima u Srbiji pristižu nove, više cene struje. Zoran Drakulić, vlasnik kompanije Point Group, rekao je za Danas da je njegova kompanija od EPS-a dobila dve ponude.

Prva ponuda je da cena struje do 30. aprila 2026. godine iznosi 109,17 evra po megavat-satu. Druga ponuda je da se sklopi ugovor koji će trajati duže, do kraja 2026, po ceni od 105,77 evra po megavat-satu.

Na to se za akcize i naknade plaća još oko 25 evra po megavatsatu.

Mi smo i bez ovog novog povećanja imali struju među najskupljim u regionu i opet dižu cenu. Građane ne smeju da diraju. Pitanje koliko ćemo da izdržimo, bar mi u peletarskom sektoru. Tražili smo sastanak sa EPS-om i Ministarstvom rudarstva i energetike, ali nikad nismo dobili poziv - rekao je Drakulić za Danas.

Istakao je da sa ovim cenama električne energije, skoro pa dvostruko višim nego u Crnoj Gori i BiH, ali i većim nametima na plate, "oni nemaju šanse na tržištu".

Prema njegovim rečima, Srbija uvozi ugalj iz Indonezije koji je nekoliko puta skuplji od domaćeg.

Prema podacima Eurostata, ko je u pravu: Država ili privrednici?

Ukoliko se pogledaju podaci Eurostata, privrednici imaju razloga za negodovanje jer su prošle godine jeftiniju struju od srpske imali privrednici iz Norveške, Crne Gore, Gruzije, Finske, Turske, Švedske, BiH, Moldavije, Severne Makedonije, Danske, Portugala, Bugarske, Španije, Albanije, Poljske, Grčke, Estonije i sa Islanda.

I dok je u Srbiji prošle godine prosečna cena struje u prvoj polovini godine za privredu iznosila 0,1356 evra po kilovat-času, u Albaniji je iznosila 0,1252 evra po kilovat-času, u Severnoj Makedoniji 0,1006 evra po kilovat-času, u BiH 0,0951 evro po kilovat-času, a u Crnoj Gori 0,0800 evra po kilovat-času.

Cene struje za privredu bile su ovako visoke uprokos tome što je EPS 1. maja prošle godine snizio cene za privredu za 20 odsto. Zatim je u septembru iste godine stupila nova metodologija obračuna cena struje po kojoj su kompanije počele da sklapaju ugovore za struju.

Prosečna cena struje za privredu na Eurostatu je bez poreza i odnosi se na prvu polovinu godine i na potrošače srednje veličine koji troše između 500 i 2.000 megavat-sati električne energije godišnje.

Kada je reč o cenama struje za domaćinstva, tu je situacija dosta bolja. Nižu cenu struje od građana Srbije plaćali su prošle godine građani Turske, Gruzije, BiH, Crne Gore i Severne Makedonije.

Prosečna cena struje za domaćinstva na Eurostatu je sa svim državnim nametima i odnosi se na prvu polovinu godine i na potrošače srednje veličine koji troše između 2.500 i 5.000 kilovat-sati električne energije godišnje.

Nova metodologija

Iz EPS-a je ranije potvrđeno za Danas da je u toku pregovaranje oko nove cene struje sa komercijalnim kupcima, odnosno kompanijama, kojima uskoro ističu prethodni ugovori.

Cena struje za privredu je različita od kompanije do kompanije i zavisi od onoga što snabdevač, u ovom slučaju EPS, i kupac dogovore.

Podsetimo, tokom energetske krize država je zamrzla cene struje za privredu najpre na 75 evra po megavat-času u 2022. godini, da bi u septembru iste godine država povećala cenu za privredu na 95 evra po megavat-času, a potom ponovo u maju 2023. godine sa 95 na 110,81 evro po megavat času.

U maju prošle godine cena struje za privredu je snižena za 20 odsto, a onda je u septembru stupila nova metodologija obračuna cena struje po kojoj su kompanije počele da sklapaju ugovore za struju.

Iz EPS-a su za Danas rekli da je cilj nove metodologije da cene zadovoljavaju jedinstvene potrebe komercijalnih kupaca EPS-a uz održavanje finansijskog integriteta i održivosti poslovanja.

To osigurava, kako su naveli, da cene odražavaju trenutne tržišne uslove, istovremeno obezbeđujući stabilnost i predvidljivost za kupce.

Objašnjavaju i da EPS sada kupcima prilikom ugovaranja nudi više proizvoda, odnosno više načina obrazovanja cena električne energije za koje se kupci mogu opredeliti u skladu sa svojim potrebama.

Inače, u skladu sa Zakonom o energetici privreda ugovara snabdevanje električnom energijom na otvorenom, komercijalnom tržištu i svaka kompanija može da izabere svog snabdevača, a licencu prema podacima Agencije za energetiku ima 80 snabdevača.

Za domaćinstva cena struje je poslednji put poskupela u novembru 2023. godine za osam odsto i od tada nije menjana.