BBC News

Šta mogu strani studenti posle Trampove odluke da im ukine vize

Protest ispred kampusa Univerziteta Harvard 27. maja

Protest ispred kampusa Univerziteta Harvard 27. maja

Inostrani studenti u Americi suočavaju se sa neizvesnošću usled mera Donalda Trampa koje bi mogle da im onemoguće studije, ali rešenje bi moglo da se krije u drugim zemljama sveta.

Protest ispred kampusa Univerziteta Harvard 27. maja
Getty Images
Studenti Univerziteta Harvarda su 27. maja održali skup podrške stranim studentima

Studenti širom sveta su zabrinuti i suočavaju se sa neizvesnošću, jer administracija predsednika Sjedinjenih Država (SAD) Donalda Trampa planira da privremeno obustavi zakazivanje razgovora za izdavanje američke studentske vize.

Zvaničnim dopisom, u koji je uvid imala televizijska i radio mreža CBS, američki partner BBC-ja, nalaže se privremena obustava zakazivanja termina, dok Stejt department priprema pojačanu proveru društvenih mreža podnosilaca zahteva za studentske vize i vize za razmenu studenata.

Ova mera je deo šire kampanje Trampa protiv nekih od najelitnijih američkih univerziteta koje on smatra previše liberalnim.

Pokušava da zabrani Univerzitetu Harvardu da upisuje strane studente, optužujući ga da ne čini dovoljno na suzbijanju antisemitizma na univerzitetu.

Harvard je podneo tužbu, a sudija je za sada obustavio sprovođenje Trampove zabrane.

Na koje studente mere najviše utiču?

Prema navodima organizacije koja prikuplja podatke o stranim studentima Open Doors, u akademskoj godini 2023/24. na američkim koledžima bilo je upisano više od 1,1 milion stranih studenata iz više od 210 zemalja.

Najviše stranih studenata u SAD-u bilo je iz Indije - više od 330.000.

Na drugom mestu bili su studenti iz Kine, 280.000, a zatim iz Južne Koreje, Kanade, sa Tajvana, iz Vijetnama, Nigerije, Bangladeša, Brazila, i Nepala.

Međutim, američki državni sekretar Marko Rubio je 28. maja izjavio da će Trampova administracija „agresivno ukidati vize kineskim studentima, uključujući one povezane sa Komunističkom partijom Kine i one koji studiraju oblastima od strateškog značaja”.

Taj plan predviđa i dodatno pooštravanje kriterijuma radi sprovođenja pojačane kontrole budućih podnosilaca zahteva iz Kine i Hongkonga.

Nije poznato koliko kineskih studenata u Americi bi moglo da bude pogođeno ovim merama.

Kina je saopštila da „snažno protestuje” protiv ove odluke i pozvala je SAD da se konstruktivnije ponašaju u bilateralnim odnosima.

Trampova administracija već je načinila korake ka deportaciji određenog broja stranih studenata, dok je hiljadama drugih ukinula vize.

Krajem marta Rubio je izjavio da su SAD ukinule najmanje 300 viza stranim studentima u sklopu Trampovih napora da suzbije propalestinske proteste na univerzitetima.

Rubio nije rekao iz kojih zemalja su ti studenti.

Univerzitet Harvard u sudskom podnesku naveo da bi ukidanje akreditacije za prijem stranih studenata nanelo univerzitetu nepopravljivu štetu.

U izjavi dostavljenoj sudu, direktorka kancelarije za međunarodnu saradnju Harvarda, Morin Martin, istakla je da ova odluka izaziva „ozbiljnu emocionalnu patnju” studentima i akademskom osoblju.

Saopštila je da studenti nisu prisustvovali ceremoniji dodele diploma i da su otkazali putovanja u inostranstvo, a da su neki tražili premeštaj na druge fakultete.

Prema sudskim dokumentima, neki su u strahu da bi mogli da budu prisiljeni da se vrate u zemlje gde ih očekuju oružani sukobi ili politički progon.

Studenti Harvarda na protestu
Reuters
Američki studenti su na Univerzitetu Harvard održali skup podrške njihovim kolegama iz inostranstva

Posledice po SAD biće ozbiljne, smatra profesor emeritus Vilijam Brustin, istaknuti stručnjak za međunarodnu strategiju u visokom obrazovanju.

„Harvard će se nekako snaći. Biće teško, ali ono što mene brine su državni univerziteti, koji u velikoj meri zavise od stranih studenata zbog prihoda od školarina”, kaže on.

„Takođe, sposobnost stranih studenata da donose različite poglede na svet je ono gde će se zaista osetiti posledice”, dodaje Brustin.

Druge mogućnosti za studiranje

Ulaz u zgradu Univerziteta Harvard
Getty Images

Poslednjih godina, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo (UK) i Australija takođe privlače značajan broj stranih studenata.

Međutim, taj broj je u poslednje vreme znatno opao usled drastičnih promena zakona o imigraciji.

Na primer, Kanada je uvela strože zahteve za dokazivanje finansijske sposobnosti stranih studenata u okviru napora da ograniči imigraciju.

UK, gde se nalaze prestižni univerziteti, poput Oksforda i Kembridža, takođe je počelo da ograničava mogućnosti za strane studente.

Ograničenja za studentske vize stupila su na snagu u januaru 2024. godine, što znači da postdiplomcima nije dozvoljeno da dovode izdržavane članove porodice u UK, a novim studentima je zabranjeno da prelaze na radnu vizu pre završetka studija.

Australija, jedna od zemalja gde ima najviše stranih studenata na svetu, takođe je uvela kvotu za broj stranih studenata, nastojeći time da smanji ukupnu imigraciju na nivo pre pandemije korona virusa.

Jedna od posledica mogla bi da bude da studenti odluče da ostanu u njihovim domovinama, kaže profesor Brustin, jer sve više zemalja ulaže u sopstvene obrazovne sisteme.

Međutim, možda i neće morati da ostaju kod kuće.

Šta nude druge zemlje?

Sadašnji razvoj događaja u SAD-u za mnoge univerzitete predstavlja priliku, s obzirom da se u velikoj meri za finansiranje oslanjaju na strane studente koji često plaćaju više školarine od domaćih studenata.

Šef lokalne vlade Hongkonga, Džon Li, izjavio je da će „rado prihvatiti” sve studente koje je „diskriminisala američka politika, koji imaju poteškoća da studiraju ili da nastave školovanje na američkim univerzitetima”.

„Vlada i visokoobrazovne institucije u Hongkongu pružiće svu neophodnu pomoć studentima koji odluče da školovanje nastave upravo ovde”, rekao je Li.

I druge obrazovne institucije u Aziji, među kojima su Univerzitet Sanvej u Maleziji, otvorile su vrata stranim studentima koji bi inače studirali u SAD-u.

„Imamo partnerstvo sa Državnim univerzitetom Arizone (ASU), što znači da možemo da omogućimo prenos svih vaših položenih ispita sa Harvarda na ASU, ili čak na neki od programa na našem univerzitetu, pa možete da dobijete i britansku diplomu Univerziteta u Lankasteru”, kaže Elizabet Li, izvršna direktorka Sanvej grupe za obrazovanje, na poslovnoj društvenoj mreži Linkdinu.

Studenti poziraju u diplomskim togama u centru Londona
Getty Images
Studenti poziraju u diplomskim togama u centru Londona

U Evropi, Nemačka postaje sve popularnija zemlja za strane studente koji traže alternativu za školovanje u SAD-u.

Prema proceni Nemačke službe za akademsku razmenu, očekuje se da će zemlja u 2025. godini imati više od 400.000 stranih studenata.

U martu prošle godine uvedene su nove mere koje omogućavaju studentima izvan Evropske unije da rade do 20 sati nedeljno, što je dvostruko više u odnosu na ranije dozvoljenih 10 sati.

Iako je i Nemačka povećala zahteve za finansijsku sposobnosti pri upisu, to povećanje nije ni približno iznosu koji zahtevaju Kanada i Australija.

Profesor Brustin kaže da se svetsko tržište visokog obrazovanja u poslednjih 15 godina suštinski promenilo, tako da sada strani studenti imaju mnogo mogućnosti i zemalja u kojima mogu da se školuju.

„Mnogi univerziteti u Maleziji su vrhunski, a mislim i da je Australija i dalje realna opcija”.

„U Francuskoj se izdvajaju značajna sredstva da se privuku vrhunski profesori koji razmišljaju da napuste SAD, tako da mislim da je Evropa i dalje u igri.

„Ali posebno ističem ono što se dešava u istočnoj i jugoistočnoj Aziji, jer je to trenutno najdinamičniji region na svetu”, kaže Brustin.

Da li je moguće prebacivanje na ogranke univerziteta u inostranstvu?

Profesor Brustin očekuje da će ideja o otvaranju „ogranaka univerziteta” u inostranstvu biti sve popularnija.

„Znam da britanski univerziteti to dugo rade, kao i univerziteti u Maleziji”, kaže on.

„I uprkos onome što se trenutno dešava u SAD-u, postoje takvi primeri, poput angažmana Tehnološkog instituta Ilinoisa u Indiji i Kini”.

Univerzitet Harvard na zvaničnoj internet stranici navodi da nudi mogućnosti za studije u inostranstvu u više od 50 zemalja, među kojima su Argentina, Engleska, Koreja, Senegal, i Brazil.

Međutim, još nije objavljeno da li će studentima biti omogućeno da nastave školovanje u nekim od ovih zemalja, ukoliko Trampova zabrana stupi na snagu.

Pogledajte video: Ko je Donald Tramp

BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.

Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]