Izbori 2022

Od DOS-a do SNS-a: Kako je Požarevac glasao na parlamentarnim izborima

Marko Veljković/Boom93

Marko Veljković/Boom93

Od demokratskih promena posle 5. oktobra 2000. godine, građani su do sada osam puta birali sastav Narodne skupštine Srbije.

U serijalu tekstova analiziraćemo kakvo je bilo raspoloženje građana Požarevca i kako su oni glasali na svim parlamentarnim izborima. U ovom tekstu obradićemo izbore od decembra 2000. do maja 2012. godine.

Ubedljiva pobeda DOS-a

Posle 5. oktobra i pada Slobodana Miloševića, Demokratska opozicija Srbije je u dogovoru sa Socijalističkom partijom Srbije i Srpskim pokretom obnove promenila izborne zakone, nakon čega su bili raspisani parlamentarni izbori.

Baner Boom93 Android aplikacija

Izbori su održani 23. decembra 2000. godine. Te godine na birališta je izašlo 42266 građana Požarevca odnosno 62,52% glasača upisanih u birački spisak. Požarevljani su svoju podršku dali Demokratskoj opoziciji Srbije. Za njih je glasalo 27977 Požarevljana ili 66,19%, za Srpsku radikalnu stranku 2649 građana, tj. 6,26%. Socijalistička partija Srbije je u Požarevcu 2000. godine dobila 6922 glasa ili 16,37%. Najveće iznenađenje tih izbora bila je Stranka srpskog jedinstva koja je u Požarevcu osvojila 1133 glasova, tj. 2,68%.

Posle ovih izbora, Narodna skupština je izgledala ovako: SRS 23 mandata, SPS 37 mandata, DOS 176 mandata i Stranka srpskog jedinstva 14 mandata. Novu vladu je sastavila Demokratska opozicija Srbije, a Zoran Đinđić tada je postao premijer.

Posle atentana na predsednika Vlade Srbije Zorana Đinđića, njega je na mestu premijera zamenio Zoran Živković. Živkovićeva vlada nije dugo potrajala i krajem 2003. godine ona je pala i raspisani su vanredni izbori.

Vanredni izbori posle atentata

Izbori su održani 28. decembra 2003. godine. U Požarevcu je na birališta izašlo 39102 građana odnosno 58,05% upisanih u birački spisak. Te godine Požarevljani su najveću podršku dali listi Srpske radikalne stranke. Radikali su te godine u Požarevcu osvojili 9804 glasa ili 25,07%, dok je lista okupljena oko Demokratske stranke Srbije osvojila 7275 glasa, tj. 18,60%. Za Demokratsku stranku je glasalo 5244 ili 13,41% Požarevljana, dok je SPS osvojio 5207 glasa, tj. 13,31%. Najveće iznenađenje tih izbora bila je stranka G17+ koja je osvojila 5117 glasova ili 13,08%. Koalicija SPO – NS je u Požarevcu na tim izborima osvojila 2646 glasa ili 6,76%.

Nakon ovih vanrednih izbora parlament je izgledao ovako: G17 34 mandata, SRS 82 mandata, DSS 53 mandata, DS 37 mandata, SPO-NS 22 mandata i SPS 22 mandata. Stožer nove vlade bila je Demokratska stranka Srbije koja je sastavila manjisku vladu sa G17+ i koalicijom SPO-NS uz podršku SPS-a koja nije ušla u vlast. Za premijera je izabran Vojislav Koštunica.

Vladajuća koalicija u poslednji čas

Redovni parlamentarni izbori održali su se 21. januara 2007. godine. Na te izbore izašlo je 41131 Požarevljanin ili 59,31%. Ponovo je najviše glasova dobila Srpska radikalna stranka. Ova partija je na ovim izborima osvojila 12544 glasa, tj. 30,50% dok je Demokratska stranka osvojila 9936 ili 24,08% glasova u gradu. Za koaliciju DSS-NS svoj glas je dalo 4875 Požarevljana ili 11,85%, dok je za SPS glasalo 3554, tj. 8,64% građana Požarevca. Za stranku G17+ opredelilo se 3155 glasača (7,67%). Iznenađenje ovih izbora bila je Liberalno demokratska partija Čedomira Jovanovića koja je u Požarevcu osvojila 1640 glasova ili 3,99%.

Foto: Youtube/Printscreen – Vojislav Koštunica

Saziv parlamenta nakon ovih izbora izgledao je ovako: DS 64 mandata, G17+ 19 mandata, LDP 15 mandata, SRS 81 mandat, koalicija DSS-NS 47 mandata, SPS 16 mandata i stranke manjina 8 mandata. Posle višemesečnih pregovora u poslednjim satima roka za sastavljanje vlade ona je sastavljena potpisivanjem koalicije između DS-a, koalicija DSS-NS i G17+. Za predsednika vlade ponovo je bio izabran Vojislav Koštinica.

Drugi vanredni izbori u pet godina

Druga vlada Vojslava Koštunice nije dugo potrajala i raspala se posle samoproglašenja nezavisnosti Kosova. Tada je došlo do razmimolaženja stavova DS-a i DSS-a što je dovelo do pada vlade.

Drugi vanredni parlamentarni izbori u poslednjih pet godina održani su 11. maja 2008. godine. Na tim izborima glasalo je 41767 Požarevljana ili 59.24%. Najviše glasova Požarevljani su dali koaliciji okupljenoj oko Demokratske stranke. Za ovu opciju glasalo je 17298 ili 41,42% građana Požarevca. Za Srpsku radikalnu stranku glasalo je 12527 ili 29,99% građana Požarevca, dok je za koaliciju SPS – PUPS- JS glasalo je 4680 odnosno 11,21% građana. Za LDP je tada glasalo 2014 ili 4,82% Požarevljana.

Nakon vanrednih izbora 2008. godine, saziv Narodne skupštine izgledao je ovako: DS 102 mandata, LDP 13 mandata, DSS-NS 30 mandata, SRS 78 mandata, koalicija oko SPS 20 mandata i stranke manjina osvojile su 7 poslaničkih mandata. Novu vladu sastavile su Demokratska stranka, Socijalistička partija Srbije i stranke manjina. Za premijera bio je izabran Mirko Cvetković.

Uspon SNS-a

Nakon ovih izbora najjača opoziciona stranka se „pocepala“, odnosno Tomislav Nikolić je napustio Srpsku radikalnu stranku i osnovao Srpsku naprednu stranku. On je sa nekoliko bivših narodnih poslanika SRS-a osnovao svoj poslanički klub pod nazivom „Napred Srbijo“. Ubrzo mu se pridružio i generalni sekretar SRS-a Aleksandar Vučić koji je postao zamenik predsednika SNS-a. Ova nova stranka se prvi put pojavila na izborima 2012. godine.

Na redovnim izborima održanim 6. maja 2012. godine na birališta je izašlo 39745 građana Požarevca ili 55,73%. Požarevljani su na ovim izborima najviše glasova dali Srpskoj naprednoj stranci. Za njih je glasalo 10280 birača ili 25,86%. Demokratska stranka je na ovim izborima osvojila 8740 ili 21,99% glasova. Za koaliciju oko SPS-a glasalo je 8373 ili 21,07% Požarevljana, dok je za Ujedninjene regione Srbije, nekadašnji G17+, glasalo 2224  ili 5,60% glasača. Određen broj glasova dobila je koalicija „Preokret“ LDP-a. Za njih je glasalo 2592 ili 6,52% građana, dok je za DSS glasalo 1745 ili 4,39% građana Požarevca.

Posle ovih izbora, saziv parlamenta izgledalo je ovako: DS 67 mandata, URS 16 mandata, SNS 73 mandata, LDP 19 mandata, SPS 44 mandata, DSS 21 mandat i stranke manjina 10 mandata.

Novu Vladu Srbije činili su SNS-SPS i URS, a za premijera bio je izabran Ivica Dačić.

U sledećem tekstu bavićemo se izborima u drugoj deceniji novog milenijuma.