BBC News

Majnmar: Svetske firme pomažu vojsci jugoistočne azijske zemlje da pravi oružje, tvrdi se u izveštaju

HANDOUTOružje korišćeno u zloglasnom masakru u In Dinu napravljeno je u Mjanmaru, navodi se u izveštaju Vojska Mjanmara proizvodi ogroman dijapazon oružja za upotrebu protiv vlastitog naroda zahvaljujući sirovinama dobijenim od kompanija iz najmanje 13 zemalja, tvrde bivši zvaničnici Ujedinjenih nacija. Među navedenima su SAD, Francuska, Indija i Japan, uprkos sankcijama Zapada čiji je cilj […]

The 10 Rohingya men before they were killed at Inn Din

HANDOUT
Oružje korišćeno u zloglasnom masakru u In Dinu napravljeno je u Mjanmaru, navodi se u izveštaju

Vojska Mjanmara proizvodi ogroman dijapazon oružja za upotrebu protiv vlastitog naroda zahvaljujući sirovinama dobijenim od kompanija iz najmanje 13 zemalja, tvrde bivši zvaničnici Ujedinjenih nacija.

Među navedenima su SAD, Francuska, Indija i Japan, uprkos sankcijama Zapada čiji je cilj da izoluju Mjanmar.

U izveštaju se kaže da se oružje proizvedeno kod kuće koristi za zverstva nad onima koji pružaju otpor vojsci.

Mjanmar je zahvaćen neprekinutim talasom nasilja posle vojnog puča u februaru 2021.

Protivnici državnog udara, u kom je srušena izabrana vlada, pridružili su se etničkim grupama pobunjenika u otporu vojnoj vladavini.

Specijalni savetodavni odbor za Mjanmar ističe da nekoliko zemalja članica UN-a nastavlja da prodaje oružje vojsci.

„Jednako važan faktor, međutim, jeste činjenica da oružane snage Mjanmara mogu da proizvedu, u okviru vlastite zemlje, čitav dijapazon oružja koje se koristi protiv civila“, kaže se u izveštaju.

Imenovane kompanije snabdevaju vojsku Mjanmara sirovinama, znanjem i mašinama, dodaje se u izveštaju, a proizvedeno oružje potom se ne koristi za odbranu državnih granica.

„Mjanmar nikad nije napala neka strana zemlja“, objašnjava Janghi Li, bivši specijalni izvestilac za ljudska prava UN-a i jedan od autora izveštaja.

„A Mjanmar ne izvozi oružje. Od 1950. godine, on proizvodi oružje koje koristi protiv vlastitog naroda.“

Myanmar's junta chief Senior General Min Aung Hlaing, who ousted the elected government in a coup on February 1, presides an army parade on Armed Forces Day in Naypyitaw, Myanmar, March 27, 2021.

Reuters
Vojska je brojčano daleko nadmašuje svoje protivnike

Vojska je zvanično ubila više od 2.600 ljudi od izbijanja najnovijeg puča.

Međutim, smatra se da je prava brojka deset puta veća.

„Kad je počelo… izgledalo je kao da će vojska uspeti da nadvlada opozicione pokrete u povoju, ali poslednjih meseci i nedelja plima se preokrenula“, objašnjava Soe Vin Tan, šef BBC-ja na burmanskom.

„Opoziciji nedostaje podrška iz vazduha koju mjanmarska hunta ima na raspolaganju.“

Teret sankcija i međunarodne izolacije nametnutih posle puča nije zaustavio vladare Mjanmara u proizvodnji mnoštva raznoraznog oružja, poput snajperskih puški, protivavionskih topova, bacače raketa, granata, bombi i mina.

Pored Janghi Lija, izveštaj su napisali još i Kris Sidoti i Marzuki Darusman, obojica iz UN-ove Nezavisne međunarodne misije za sakupljanje činjenice o Mjanmaru.

A protester holds a bullet fired during a protest against the military coup in March 2021

Getty Images
Oznaka Uprave za odbrambenu industriju Mjanmara nalazi se na ovoj čauri pronađenoj posle smrtonosnog obračuna sa demonstrantima 2021.

Njihov rad se poziva na procurele vojne dokumente zajedno sa razgovorima sa bivšim vojnicima i satelitskim snimcima fabrika.

Fotografije su takođe bile od neprocenjive važnosti: slike načinjene 2017. pokazuju da se oružje iz domaće radinosti koristilo još pre puča.

Na fotografijama se vide vojnici kako nose puške napravljene u Mjanmaru tokom masakra u In Dinu, kada su mjanmarske trupe ubile 10 nenaoružanih pripadnika naroda Rohingja.

„U skorije vreme smo imali masakre počinjene u regionu Sagaing“ objašnjava Kris Sidoti, „naročito bombardovanje i granatiranje škole koji su za posledicu imali veliki broj ubijene dece i drugih žrtava.“

„Tom prilikom pronađeno oružje ili čaure artiljerijskih granata lako su mogli da se povežu sa tim proizvodnim pogonima.“

Smatra se da je deo opreme korišćene za pravljenje oružja potekao iz Austrije.

Izuzetno precizne mašine koje pravi austrijski snabdevač GFM Stejr koriste se na nekoliko lokacija, tvrdi Specijalni savetodavni odbor, i to za proizvodnju topovskih cevi.

Kad je mašinama potrebno održavanje, one se šalju na Tajvan, gde ih tehničari GFM Stejra popravljaju pre nego što budu vraćene u Mjanmar.

U izveštaju se kaže da nije jasno da li su tehničari austrijske kompanije svesni da rade na opremi koja će se koristiti unutar Mjanmara.

GFM Stejr nije odgovorio na zahtev BBC-ja za komentar o nalazima izveštaja.

Autori izveštaja priznaju da su otkrili samo delić mreže za proizvodnju oružja, ali smatraju da u njoj učestvuje veliki broj zemalja:

  • Sa proizvodnjom oružja u Mjanmaru povezana je sirovina iz Kine, poput bakra i gvožđa za koje se veruje da su potekli iz Kine i Singapura
  • Ključne komponente kao što su upaljači i električni detonatori povezani su sa kompanijama u Indiji i Rusiji pomoću otpremnica i razgovora sa bivšim vojnim izvorima
  • Veruje se da mašinerija koja se koristi u fabrikama oružja u Mjanmaru potiče iz Nemačke, Japana, Ukrajine i SAD. Smatra se da softver za programiranje mašina dolazi iz Izraela i Francuske
  • Izgleda da Singapur funkcioniše kao tranzitno čvorište, stoji u izveštaju, dok singapurske kompanije služe kao posrednici između kupaca iz mjanmarske vojske i spoljnih dobavljača.

Vojska Mjanmara se decenijama nalazila na meti širokog dijapazona međunarodnih sankcija, ali one nisu zaustavile proizvodnju oružja u zemlji.

Broj fabrika raste – od oko šest iz 1988. do čak 25 koliko ih ima danas.

„Međunarodne sankcije su imale vrlo polovičan učinak“, kaže Kris Sidoti.

„Sankcije nije uveo Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija, već samo pojedinačne države ili grupe država.“

„Bilo je, dakle, relativno lako mnogim kompanijama da izbegnu sankcije radeći preko drugih kompanija u zemljama koje nisu uvele sankcije ili radeći sa lokalnim posrednicima u Mjanmaru.“

Za sada izgleda kao da Mjanmar ne izvozi oružje u druge zemlje.

Međutim, zemlja je izložila čitav dijapazon oružja na Tajlandskom sajmu oružja 2019. godine.

Meci, bombe i minobacači bili su uredno poslagani u izložbenom prostoru sajma.

„Život u Mjanmaru za obične ljude je izuzetno težak“, kaže doktor Ronan Li, predavač sa Univerziteta Louboro iz Londona.

„Mjanmanr ne funkcioniše kao održiva zemlja i mislim da je blizu unutrašnjeg kolapsa.“

„Međunarodna zajednica kojoj je stalo do naroda Mjanmara sada ima priliku da poruči vojsci da ne može da nastavi sa proizvodnjom oružja koje će koristiti protiv civila.“


Mjanmar i sukob koji razdvaja porodice: „Ako pucam prvi, ubiću te, sine“
The British Broadcasting Corporation

Pratite nas na Fejsbuku,Tviteru i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk