BBC News

Rusija i Ukrajina: Rusija kontroliše veći deo rudarskog grada u Donbasu na putu za Bahmut, nemačka šefica diplomatije posetila Harkov

Reuters Rusija kontroliše veći deo rudarskog grada Soledara na istoku Ukrajine posle višemesečne borbe sa ukrajinskim snagama, saopštilo je britansko Ministarstvo odbrane. Ruske trupe i plaćenička grupa Vagner napredovali su u protekla četiri dana, navodi se. Soledar se nalazi u blizini Bahmuta, gde se takođe vode krvave bitke. Predsednik Ukrajine Vladimir Zelenski je rekao da […]

Žena ispred ruševina

Reuters

Rusija kontroliše veći deo rudarskog grada Soledara na istoku Ukrajine posle višemesečne borbe sa ukrajinskim snagama, saopštilo je britansko Ministarstvo odbrane.

Ruske trupe i plaćenička grupa Vagner napredovali su u protekla četiri dana, navodi se.

Soledar se nalazi u blizini Bahmuta, gde se takođe vode krvave bitke.

Predsednik Ukrajine Vladimir Zelenski je rekao da u Soledaru „skoro da nema života“ i da je „sravnjen sa zemljom“.

„Tlo kod Soledara je prekriveno leševima okupatora. Ovako izgleda ludilo“, izjavio je.

Soledar, koji je pre rata imao oko 10.000 stanovnika, može se posmatrati kao odskočna daska za zauzimanje Bahmuta, ali je njegova strateška vrednost upitna.

Dok se u ova dva grada na istoku Ukrajine vode bitke, nekoliko stotina kilometara severozapadno, u Harkovu, nemačka šefica diplomatije Analena Berbok sastala se sa ukrajinskim kolegom Dmitrom Kulebom.

Berlin će nastaviti da pruža podršku Kijevu u ratu sa Rusijom, kao i podršku Ukrajini u nastojanju da postane član Evropske unije, rekla je Berbok.

U Moskvi tvrde da su NATO alijansa i Amerika „indirektni“ učesnici rata u Ukrajini.

„Ovo nije okršaj Moskve i Kijeva – ovo je vojno suprotstavljanje Rusije i NATO-a, a iznad svih Amerike i Velike Britanije“, ocenio je Nikolaj Patrušev, sekretar Ruskog bezbednosnog saveta i jedan od najbližih saradnika ruskog predsednika Vladimira Putina.

Neimenovani američki zvaničnik je prošle nedelje rekao da Jevgenij Prigožin, osnivač ruske plaćeničke Vagner grupe, želi kontrolu nad rudnicima soli u toj oblasti.

Britanski obaveštajci saopštili su da se borbe vode uglavnom na ulazima napuštenih tunela.

Prigožin je potvrdio ove navode, opisujući ih kao „šlag na torti“, pri zauzimanju Bahmuta.

On je tunele opisao kao mrežu „podzemnih gradova“, kroz koju mogu da se kreću velike grupe ljudi na dubini od 80 do 100 metara, kao i veliki tenkovi i borbena vozila.

Međutim, britanski obaveštajci veruju da je malo verovatno da će Rusija odmah zauzeti Bahmut zbog jakog ukrajinskog otpora.

Borbe oko Bahmuta traju mesecima, a američki zvaničnik je poslednje razmene opisao kao „divlje“.

Dvojica britanskih državljana su nestala u regionu i poslednji put su viđeni kako idu u Soledar.


Dan 322.

  • Rusija kontroliše veći deo rudnika soli Soledara, kažu britanki obaveštajci
  • NATO i Amerika indirektni učesnici rata u Ukrajini, smatra portparol Kremlja Dmitri Peskov
  • Nemačka šefica diplomatije Analena Burbok posetila Harkov i rekla da će Berlin nastaviti da podržava Kijev u borbi protiv Rusije
  • Selo Ševčenikova pogođeno sa ruske teritorije, stradalo dvoje civila, tvrde iz Kijeva
  • Kijev negira da je u ruskom napadu na Kramatorsk ubijeno 600 ukrajinskih vojnika, Rusija tvrdi da je to bila odmazda za 89 regruta ubijenih u Makajevki
  • Minirano je 250.000 kilometara kvadratnih Ukrajine, skoro pola zemlje, a Ukrajina je „najveće minsko polje na svetu“, rekao je premijer ove države Denis Šmigalj
  • Rusija i Ukrajina razmenile su zarobljenike, potvrđeno je i iz Moskve i iz Kijeva. Svaka strana je vratila protivničkoj 50 pripadnika vojnih snaga
  • Jaroslav Januševič, načelnik regionalne administracije Hersona, tvrdi da je u noći 8. januara Rusija gađala region Hersona zabranjenom zapaljivom municijom
  • Rusija je se priprema za potencijalnu ukrajinsku ofanzivu i ojačava položaje u dva regiona za koje veruje da bi Kijev mogao pokušati da probije: Zaporožje i Lugansk, pokazuje izveštaj britanskih obaveštajaca
  • Više od 6,5 miliona građana Ukrajine je napustilo zemlju od početka sukoba, od toga polovina je otišla u Rusiju
  • U Ukrajini je od početka rata ubijeno 6.702 civila, a ranjeno blizu 10.500, najnoviji su podaci Kancelarije visokog komesara Ujedinjenih nacija za ljudska prava

Bahmut

BBC

Pogledajte video o borbama za Bahmut:

Rusija i Ukrajina: Bitka za Bahmut
The British Broadcasting Corporation

Nemačka šefica diplomtije u Harkovu: Berlin će nastaviti da pomaže Ukrajini

Ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba i njegova nemačka koleginica Analena Burbok sastali su se u Harkovu, koji su ukrajinske snage oslobodile od ruske okupacije.

Ona je obećala da će nemačka vlada nastaviti da šalje oružje Ukrajini, ali i da će se potruditi da pomogne Kijevu na putu ka Evropskoj uniji.

„Naša vlada želi da iznese vrlo konkretne predloge Ukrajini o tome kako može da napreduje u osnaživanju vladavine prava, nezavisnih institucija, borbi protiv korupcije, kao i uvođenju standarda Evropske unije“, navodi se u saopštenju Burbok uoči sastanka sa Kulebom.

Ukrajinski ministar je na Tviteru podelio fotografije njihovog susreta, poručivši da je Harkov „dokaz da će Ukrajina pobediti uz dovoljnu podršku saveznika“.

„Nemam dilemu da ćemo i dalje dobijati vojnu pomoć od Nemačke“, dodao je.

Ipak, Nemačka još uvek nije odlučila da pošalje tenkove Leopard 2 u Ukrajinu, a Kuleba je tokom zajedničke konferencije za medije sa Burbok pozvao Berlin da napravi taj korak.

„Što više vremena prođe u donošenju odluke, više ljudi će umreti. Što je pre donesu, to će se rat pre završiti pobedom Ukrajine i neće više biti rata u Evropi“, tvrdi ministar.

Kuleba i Burbok

EPA-EFE/REX/Shutterstock
Dmitro Kuleba i Analena Burbok u Harkovu

Rusija se bori protiv NATO-a i Amerike u Ukrajini, oni su ‘indirektni’ učesnici rata, kažu ruski zvaničnici

Sukob u Ukrajini ne vodi se između Moskve i Kijeva, već Rusija vodi bitku protiv cele NATO alijanse predvođene Amerikom, koja želi da „zbriše Rusiju sa političke mape sveta“, smatra Nikolaj Patrušev, sekretar Ruskog bezbednosnog saveta.

„Ovo je vojni sukob između Rusije i NATO-a, pre svega Amerike i Velike Britanije“, kazao je on u intervjuu za list Argumenti i fakti, prenosi agencija Rojters.

Portparol Kremlja Dmitri Peskov rekao je da su taj vojni savez i Vašington postali su „indirektna“ strana sukoba zbog činjenice da snabdevaju Kijev informacijama, oružjem i tehnologijom.

„Obučavanje ukrajinskih trupa je sve učestalije, to smo primetili. Sve to je samo dokaz da su ove zemlje indirektno umešane u sukob“, dodao je Peskov na konferenciji za medije u utorak.

Prethodno je američka televizija CNN izvestila da će sledeće nedelje otpočeti obuka ukrajinskih vojnika u Oklahomi kako bi naučili da upotrebljavaju raketni sistem Pejtriot.


Dvoje Britanaca nestalo u Ukrajini

Ukrajinska policija traga za dvojicom britanskih državljana koji su nestali u oblasti Soledar u regionu Donjeck, gde se odvijaju žestoke borbe, saopštili su iz te institucije.

Endru Begšo i Kristofer Peri bavili su se dobrotvornim radom.

Napustili su Kramatorsk i uputili se u Soledar, posle čega im se izgubio trag.


Rusija ne traži primirje po korejskom modelu, kažu iz Kremlja

Aleksej Danilov, sekretar ukrajinskog Nacionalnog saveta za bezbednost i odbranu, tvrdi da Moskva traži korejski scenario kako bi sklopila primirje sa Ukrajinom.

Posle rata između Južne i Severne Koreje 1953. godine sklopljen je mir, kojim je Korejsko poluostrvo podeljeno na severni i južni deo.

Danilov je kazao i da Dmitri Kozak, saradnik ruskog predsednika Putina, pokušava da pridobije zapadne političare za ovu ideju.

Međutim, Dmitrij Peskov, portparol Kremlja, odbacio je tvrdnje Danilova.

„To nije fer. Niko ne govori o ovome. To je samo još jedna patka“, rekao je on na konferenciji za medije.

Iako primirje nije na vidiku ni 320 dana od početka rata, ombudsmani Rusije i Ukrajine, Tatjana Moskalkova i Dmitro Lubinets, sastaće se u Turskoj tokom ove nedelje.

„Potvrđujem da planiram da prisustvujem ovom sastanku. Turski ombudsman organizuje veliki forum u toj zemlji i razgovarali smo o mogućnosti sastanka“, rekla je Moskalkova.

Prethodo je i Lubinets izjavio da bi mogao da se sastane sa ruskom koleginicom u januaru.

Planirano je da razgovaraju o razmeni civila kojima se sudi u krivičnom postupku.

Ukrajina je „najveće minsko polje na svetu“

Minirano je skoro pola Ukrajine, 250.000 kilometara kvadratnih, rekao je premijer ove države Denis Šmigalj.

„Sada je to najveće minsko polje na svetu“, dodao je Šmigalj za novinsku agenciju Jonhap iz Južne Koreje.

On je rekao da se Kijev nada da će Južna Koreja pružiti pomoć i podeliti iskustva sa deminiranjem tako široke teritorije.

Mine ne predstavljaju samo opasnost po živote ljudi, rekao je, već i ozbiljan problem za poljoprivrednu proizvodnju, jednu od glavnih grada ukrajinske ekonomije.

Ukrajinski zvaničnici tvrde da je najviše mina u regionima Kijeva, Harkova, Černigov i Sumija.

Prema podacima ukrajinske Državne službe za spasavanje, istočne i južne teritorije zemlje su uglavnom pod minama.

Ukrajini će biti potrebno pet do sedam, a možda i 10 godina, da očisti zemlju od mina, rekao je prošle godine Denis Monastirski, ministar unutrašnjih poslova.


Pročitajte ispovesti ljudi koji su preživeli užase rata u Ukrajini:


Pratite nas na Fejsbuku,Tviteru i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk