Društvo

Lažne dojave o bombama: Koliko je Srbija spremna i kako može da se zaštiti?

N1 Screenshot

N1 Screenshot

Lažne dojave o bombama poslate na desetine mejl adresa škola u Srbiji pokazale su da se iza tih lažnih dojava nalazi organizacija koja bi mogla sprovesti i hakerski napad.

U martu 2020. hakeri su preko JKP Informatika blokirali informatički sistem grada Novog Sada. Od tada nije bilo značajanih hakerskih aktivnosti, ali taj napad je pokazao ranjivost elektronskih sistema u Srbiji, uprkos postojanju zakona koji se bave sajber bezbednošću piše Euronews Srbija.

„Mi imamo takve situacije, videli smo da to vrlo lako može da se desi i zbog toga je potrebno da sve te mere koje postoje u zakonu ne ostanu samo napisane na papiru već da se one zapravo primene i da neko to proverava odnosno da se inpsekcijski nadzor vrši rigoroznije“, navodi Bojan Perkov iz Share Fondacije.

Baner Boom93 Android aplikacija

On dodaje da za rigorzniju primenu potrebno imati i dovoljno inspektora i stručnjaka. Vladimir Radunović iz Diplo fondacije veruje da bi uz primenu postojećih zakona trebalo osnovati i Nacionalnu agenciju za Sajber bezbednost.

„Nije dovoljno da se samo busamo digitalizacijom koja ide dobro, nego da je strašno važno da se u isto vreme zaista uložimo u vreme uložimo u resurse, u ljude, u procedure da svi ti sistemi budu ozbiljno bezbedni. To mislim da još kaska dosta“, kaže Vladimir Radunović iz Diplo fondacije.

Kako je za Euronews Srbija rekao Miloš Jovanović, profesor Univerziteta Metropoliten, moraju da se preduzmu koraci kako bi se naše stanovništvo i posebno privredni subjekti i ekonomski sistem zaštitili.

„Tu govorimo o segmentu koji bi pomagao privredi koji bi pomagao malim, srednjim, velikim preduzećima sa adekvatnim informacijama kako da se štite sistemi, šta su aktuelni trenovi, šta su aktuelne pretnje mi na tom nivou moramo da preduzmemo korake kako bi naše stanovništvo i posebno privredne subjekte i ekonomski sistem zaštitili od sajber pretnji koje su sve izraženije trenutno,a i biće u budućnosti“, navodi Jovanović.

Lažne dojave o bombama putem mejla proteklih meseci za širu javnost su neka vrsta sajber napada iako to suštinski nisu. U Izraelu se dojave o bombama rešavaju brzo i efikasno jer su fizička i elektronska zaštita dobro povezane.

„Ako govorimo o celini informacione bezbednosti tu moramo da govorimo o hibridnom pristupu jer je fizička bezbednost apsolutno nerazdvojiva od sistema zaštite u kontekstu informacionih tehnologija i tu opet dolazimo do one polazne pretpostavke da je ključna stvar i da je najslabija karika u svakom sistemubezbednosti, čovek, tako da hibridnim pristupom mi nožemo dosta toga da uradimo“, dodaje Jovanović.

Osim poboljšanja fizičke zaštite kroz bolji video nadzor i uparivanje te zaštite sa elektronskom svi sagovornici ističu da je edukacija još bitnija, ali i da je za edukaciju jednog stručnjaka potrebno puno vremena.

„Dojave o bombama ne bi trebalo da se shvate olako“

Stručnjak za sajber tehnologije Rami Efrati  govoreći za Euronews istakao je da bi Srbija morala da ima jedno telo kao što je Izraelski sajber biro na čijem čelu je premijer i koji je bezbednosno telo od najvišeg značaja za zemlju koje se bavi svim mogućim sajber pretnjama i napadima.

Za njega je sajber bezbednost u današnjim okolnostima najbitnija za jednu zemlju. Upozorio je i da nedavne lažne dojave o bombama u Srbiji ne bi trebale da se shvataju olako.