Društvo

Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama

Foto/ stop nasilju prema ženama ilustracija Pixabay

Foto/ stop nasilju prema ženama ilustracija Pixabay

Nasilje nad ženama predstavlja svaki čin koji je protiv ženine volje. Nasilnik može biti član porodice ili bilo koji poznati ili nepoznati muškarac. Važno je znati da se nasilje može desiti svakoj ženi i da nasilje nije posledica ženinog ponašanja nego sistema patrijarhata u kome muškarci imaju moć, a nasilje  je način da tu moć održe. Nasilje nad ženama je primer zloupotrebe moći jednog pola nad drugim i ono je tokom hiljada godina istorije podstaknuto od svake duštvene zajednice sve do danas.

Nasilje može biti verbalno, fizičko, seksualno, psihičko i ekonomsko. Verbalno nasilje u osnovi gotovo uvek ima ljutnju i agresivnost, i predstavlja destruktivni oblik komunikacije koji za cilj ima nanošenje štete slici koju druga osoba ima o sebi i izazvati kod nje negativne emocije. Kod fizičkog nasilja reč je o upotrebi sile prema ženama, najčešće se radi o udarcima, dok je seksualno nasilje, takođe, u velikoj meri rasprostranjeno. Ono podrazumeva svaki vid seksualnog čina koji se događa mimo volje druge osobe. Sa druge strane, psihičko nasilje nad ženama najčešće se ogleda u verbalnim napadima na osobe ženskog pola i psihičkom maltretiranju žrtve. Neretko je sastavni deo svih drugih oblika nasilja nad ženama. Takođe, i ekonomsko nasilje nad ženama neretko prati prethodno navedene oblike. Upravo usled ekonomske, odnosno materijalne zavisnosti od nasilnika, žene se ustručavaju da izađu iz toksične zajednice i prijave nasilje.

Ono što je jako bitno istaći jeste da se nasilje nad ženama često javlja u svim ovim oblicima, tačnije zajedno. Žene su najpre nipodaštavane, a uvrede, pretnje i psihičko zlostavljanje neretko vrlo brzo kulminiraju u fizičko nasilje.

Partnersko nasilje nad ženama je najčešći oblik nasilja. Počinje od pretnji, potom jačeg stiska, guranja, a potom se pretvara u udarce. Najčešće se ogleda u omalovažavanju i ponižavanju ženske osobe. Partnersko nasilje neretko počinje sa zabranama koje nasilnik izriče žrtvi.

Porodično nasilje, je takođe, jedno od veoma zastupljenih oblika nasilja u Srbiji. Specifično za ovaj oblik jeste da se najpre ispoljava nasilje nad ženama, a potom i nad drugim ukućanima, odnosno deci. Neretko su svi u kući zapravo žrtve nasilnika.

Porodično nasilje se često završava femicidom. Femicid je ubistvo žene, a određena istraživanja pokazala su da se ono neretko dešava upravo onda kada žena želi da prekine maltretiranje i izađe iz začaranog kruga nasilja.

Podaci o femicidu

Prema najnovijim podacima Autonomnog ženskog centra u prvoj polovini 2022. godine, zebeleženo je ukupno 17 ubistava žena (od čega je 12 slučajeva ubistava u porodično-partnerskom kontekstu i 5 slučajeva ubistava izvan porodično-partnerskog konteksta).

Prošlogodišnji izveštaj Autonomnog ženskog centra navodi da je u periodu od 1. januara do 31. decembra 2021. godine, a na osnovu medijskog izveštavanja zabeležno ukupno 20 ubistva punoletnih žena u porodično-partnerskom kontekstu (od čega se u dva slučaja radi se o tzv. produženom femicidu, odnosno nasilnici su pored primarne žrtve ubili i druge njoj bliske osobe – tri osobe ženskog i jednu muškog pola).

Prema izveštaju za 2020. godinu, mediji su izvestili o smrti 44 punoletne žene, od toga 26 femicida u porodično-partnerskom kontekstu, a nasilnici su osim njih ubili još 4 osobe (za ubistva 5 žena postoji sumnja da se radi o femicidu, 10 slučajeva ne bi moglo biti kategorisano kao femicidi dok su 3 žene prema podacima dobijenim od policije umrle prirodnom smrću). U istom izveštajnom periodu zabeležno je i 13 napada na žene u porodično-partnerskom kontekstu (pokušaji ubistva, nanošenje teških telesnih povreda i slično) koji su takođe možda mogli imati smrtni ishod. Nažalost, ova godina čini se kao rekordna po broju ubistava, jer je pandemija primorala ljude da veliki deo vremena provode u kući, a samim tim i produžila vreme koje su žene provodile sa nasilnicima.

Stop nasilju nad ženama – Kako prijaviti nasilje?

Žene nasilje mogu da prijave na razne načine, ali i da potraže stručnu pomoć koja im je neophodna i koja će im pomoći da to učine.

Policija 0800/100-600

Savetovalište protiv nasilja u porodici – SOS telefon i Sigurna kuća, 0800/011 011, 062/304 560, 011/2769 466

Autonomni ženski centar 011/266-2222

ASTRA (Akcija protiv trgovine ženama) 011/785-0000, 065/3347-817

Podsetimo, Grad Požarevac je više godina unazad sa najvećim brojem prijava za nasilje u porodici po glavi stanovnika u Srbiji.