Društvo

Šta predviđaju izmene zakona Zakona o osnovama sistema obrazovanja?

Foto/ T.S. učionica škola

Foto/ T.S. učionica škola

Minimum tri ocene za srednjoškolce kako bi se izvela zaključna ocena na polugodištu, obavezno intoniranje himne Srbije svakog 1. septembra, kao i kazne za ustanove koje to ne učine…

Ovo su samo neke od novina predviđene Predlogom izmena Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja  koji je pred poslanicima u Skupštini Srbije.

Baner Boom93 Android aplikacijaPredlogom je predviđeno da svaka naredna školska godina počne izvođenjem himne Srbije, a ukoliko obrazovna ustanova to ne uradi, predviđena je kazna od 100.000 dinara do 1.000.000 dinara. Novina je i da će učenici srednjih škola ubuduće morati da imaju najmanje tri ocene po polugodištu, a ne četiri kao sada.
Pomoćnik ministra prosvete Miloš Blagojević kaže da su minimum tri ocene na polugodištu zapravo vraćanje norme koja je važila pre 2017. godine.

“Odlučili smo da se vratimo na staru normu zbog sugestija koje smo dobili iz škola. Problem je posebno u prvom razredu u srednjim školama, gde nastavnici nisu dovoljno upoznali učenike u prvih nekoliko meseci, a treba da ih ocene četiri puta i na osnovu toga zaključe ocenu na polugodištu”, rekao je Blagojević za Euronews Srbija.

On je naglasio da je u pitanju više tehnička stvar, da su tri ocene minimum, ali da svaki nastavnik može da oceni učenika i više puta i da maksimalan broj ocena nije ograničen i neće ga ni biti.

Jačanje Ispitnog centra

Smatra da je važnija promena koju donose izmene Zakona jačanje kapaciteta nadležnosti Zavoda za vrednovanje obrazovanja i vaspitanja, zapravo jačanje Ispitnog centra da može da sprovede važnu stvar kao što je državna matura koja će biti organizovana prvi put školske 2023/2024. godine, što znači da će je polagati učenici upisani u srednju školu od školske 2020/2021. godine.

Blagojević je precizirao da će svi maturanti, nakon završene srednje škole, na državnoj maturi polagati dva obavezna predmeta – maternji jezik i matematiku, kao i izborni predmet ukoliko je u pitanju opšta matura (gimnazije), odnosno stručne i umetničke predmete kada je reč o stručnim i umetničkim školama.

Inače, državna matura bi trebalo da zameni prijemni na fakultetima, a Blagojević smatra da će se po istim uslovima maturanti ubuduće upisivati u visokoškolske ustanove.

Upitan koliko će kombinovana i onlajn nastava, koja je morala da se uvodi zbog epidemije, uticati na pripreme generacije koja će polagati državnu maturu, on je naveo da je ceo sistem prilagođen da “rupe u znanju budu što manje”.

“Ono što je bitno postoje isti uslovi za sve, za svakog učenika, jer se kao društvo nalazimo u istoj situaciji. Ono što je nama bitno jeste da sagledamo uslove prijava na fakultete, da sagledamo uslove za sve”, naveo je on.

Podseća da matura ima i sertifikacioni karakter, da je to potvrda da su maturanti uspešno završili školu, a oni iz srednjih stručnih škola da su osposobljeni za rad.

Više informacija možete pročitati OVDE.