Društvo

U Požarevcu 27 odsto nezaposlenih manje nego prošle godine: Koji su razlozi ovog smanjenja?

FOTO: R. Momirović/Boom93

FOTO: R. Momirović/Boom93

Na evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje (NSZ) na teritoriji grada Požarevca trenutno se nalazi 3.153 nezaposlenih lica, što je za oko 27 odsto manje nego pre godinu dana, navedeno je u zvaničnim izveštajima ove službe.

Od ukupnog broja nezaposlenih na teritoriji grada Požarevca, preko 64% čine žene. Tokom juna 2022. na evidenciju ove službe prijavilo se 146 novih osoba.

Osim broja nezaposlenih, smanjen je i broj korisnika novčanih naknada, kojih je trenutno na teritoriji Požarevca 394, odnosno za 29 manje u odnosu na prethodnu godinu.

Prema podacima navedenim na sajtu NSZ-a i broj nezaposlenih u Braničevskom okrugu je smanjen za skoro 2.300 ljudi u odnosu na isti period prethodne godine. Od ukupnog broja nezaposlenih u okrugu najviše je onih koji na posao čekaju 1-2 godine i starosti između 45 i 49 godina.

Koliko se čeka na posao u NSZ?

Direktor Nacionalne službe za zapošljavanje Srbije, Zoran Martinović, kaže za Tanjug da vreme čekanja na posao u ovom trenutku zavisi od kategorija nezaposlenih, pa neke od njih na posao čekaju duže od godinu dana, dok se neke druge na evidenciji NSZ zadržavaju veoma kratko.

„Reč je o deficitarnim zanimanjima kakva su trenutno sva majstorska zanimanja u građevini i zanatstvu, ugostiteljstvu, turizmu. Naravno i visokokvalifikovani iz sektora informaciono-komunikacionih tehnologija, elektrotehnike, elektronike, računarstva, a deficitarni su i profesori matematike, fizike, inženjeri mašinstva, građevine, profesori stranih jezika, pogotovu engleskog i nemačkog“, navodi sagovornik Tanjuga.

Kaže da do posla teže dolaze stariji od 50 godina, naročito ako su bez kvalifikacija, zatim mladi ljudi bez odgovarajućeg radnog iskustva, mada je, kako ističe, to relativna stvar, jer sada postoji tražnja i za mladima.

Teže se zapošljavaju i osobe sa invaliditetom, zatim Romi kao i oni koji nemaju znanja i veštine, radne navike ili radno iskustvo koje poslodavci traže.

Koji su razlozi smanjenog broja nezaposlenih?

Kako piše portal Istinomer, pad stope nezaposlenosti, kojim se poslednjih godina hvali Vlada, nije pokazatelj da se privreda Srbije oporavlja, niti najavljuje bolji životni standard građana.

Kako ocenjuju ekonomski analitičari, procentualni udeo nezaposlenih u ukupnom broju aktivnog stanovništva (zaposleni plus nezaposleni) opada, jer se pre svega smanjuje broj stanovnika u Srbiji. Pored toga, uticaj na manju stopu nezaposlenih imaju i migracije stanovnika a u poslednjih par meseci i intenzivnija kontrola inspektora rada.

Da li nam je zaista sve bolje?

Profesorka Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Danica Popović kaže za BBC da „podaci pokazuju da nam je sve bolje, a da su nam zapravo suze sve veće“.

„Na statističko smanjenje broja nezaposlenih utiče broj ljudi koji se iseljavaju iz Srbije“, kaže Popović.

Problem je u uzroku odlazaka – ne odlazi se zbog siromaštva i preniskih plata, već zato što ovde nema nade, kaže ona.

Još jedan faktor koji treba uzeti u obzir kada je reč o statistici koju vodi Nacionalna služba za zapošljavanje je što oni brišu sa evidencije osobe koje su odbile posao koji im je ta služba ponudila, kaže ekonomista Mijat Lakićević.

Takođe, NSZ sa evidencije briše nezaposlene koji se nisu javili na redovne konsultacije toj službi.

Lakićević kaže da se, ipak, vide naznake da broj zaposlenih u Srbiji jeste povećan, ali je saglasan sa time da je odlazak iz zemlje jedan od faktora koji utiče na smanjenje nezaposlenosti.

Veći uticaj ima, kaže, promenjena metodologija za brojanje zaposlenih.

„Po staroj metodologiji računali su se samo ugovori o radu – na određeno ili neodređeno, sada u statistiku ulaze i druge vrste ugovora“, kaže Lakićević.

Tako se u zaposlene sada ubrajaju i oni koji rade po ugovorima o privremenim i povremenim poslovima, angažovani preko omladinskih zadruga, sezonski radnici…

„Dovoljno je da radite 20 minuta jedan dan i odmah se smatrate zaposlenim – statistički“, kaže Danica Popović.

Nova metodologija, uvedena pre nekoliko godina, usklađena je sa evropskim pravilima.

Da bi moglo da se govori da je nezaposlenost zaista smanjena trebalo bi da se novi podaci urade prema staroj metodologiji, objašnjava Popović, ali dodaje, „to nikom ne ide u prilog“.

„Nikada nije napravljena uporedna statistika. Ne možete da kažete da li je sada bolje u odnosu na pre nekoliko godina, pošto niko nikada nije uradio uporednu analizu“, kaže Popović.