Društvo

Najniže penzije u Malom Crniću

Pixabay/ilustracija penzioneri

Pixabay/ilustracija penzioneri

<div class="single-news-aside"> <div class="share-media">Prosečna penzija u Srbiji u septembru je bila 29.372 dinara, dok najmanja primanja imaju penzioneri koji žive u Malom Crniću gde je prosek na čeku 14.657 dinara. Među najstarijim građanima koji imaju najniže penzije su i stanovnici još jedne opštine u Braničevskom okrugu, Žabara kojima na račune leže u proseku 15.017 dinara.</div> </div>

Najveća isplaćena penzija u istom mesecu iznosila je čak pet puta više od prosečne – 147.408 dinara. Ovaj iznos našao se, međutim, na računima svega 46 korisnika, od ukupno 1.669.723 penzionera.

Najviše njih, čak 64,7 odsto, prima starosnu penziju, a ona u proseku iznosi 31.583 dinara. Porodičnu, u prosečnom iznosu od oko 23.660 dinara prima 20 odsto ili svaki peti penzioner, dok 15,3 odsto čine invalidski penzioneri kojima na račune leže oko 27.452 dinara, pokazuju podaci Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Najbrojniji su penzioneri koji primaju između 15.000 i 20.000 dinara i ima ih 295.701, a čine 17, 7 odsto od ukupnog broja. Više od 100.000 dinara prima samo 7.929 najstarijih građana Srbije, odnosno 0,5 odsto seniora.
“Od ukupnog broja penzionera njih 107.159 odnosno tek svaki 15. prima penziju nešto veću od 60.000 dinara, dok čak 95,11 odsto prima penziju manju od prosečne plate za avgust koja je iznosila 64.639 dinara. Najviše penzionera, 396.440, živi u Beogradu i prosečno primaju 38.181 dinara, dok je najveća penzija u beogradskim opštinama na Savskom vencu i iznosi 47.201 dinara”, pokazuju podaci PIO fonda.

U svim ostalim gradovima prosečne penzije su daleko niže i osim u Novom Sadu, gde su 35.048, Vrbasu 31.114, u Pančevu 31.932 i 30.280 u Subotici, dok u ostalim opštinama i gradovima uglavnom ne prelaze iznos od 30.000 dinara.

Predstavnici penzionera su o svom statusu pre nekoliko dana razgovarali sa ministarkom Darijom Kisić Tepavčević, a glavna tema sastanka na kojem su bili predstavnici Saveza penzionera Srbije i Vojvodine i Sindikata “Nezavisnost”, bili su načini usklađivanja penzija u budućnosti, ali i mogućnosti da budu obeštećeni za period kada su im primanja bila umanjena.

“Tehnička je stvar na koji će se način poboljšati formula za usklađivanje penzija, ali je važno da se ona promeni, jer je do sada dovela do toga da su penzije u prosečnoj zaradi daleko ispod 50 procenata, a u zakonu se navodi da ne smeju ispod toga”, kažu u Savezu penzionera Vojvodine.

Predstavnici penzionera ističu da je neophodno da prosečne penzije od 29.372 dinara budu u visini minimalne potrošačke korpe, koja je u septembru 40.282 dinara ili bar minimalne zarade, koja je u istom mesecu iznosila 32.371 dinara,  a koja će od janura biti 35.000 dinara.

Od januara važe i nova pravila za penzionisanje, pa će žene morati da rade dva meseca duže. U starosnu penziju će odlaziti sa 63 godine i četiri meseca života, dok potreban broj godina radnog staža ostaje isti i iznosi minimum 15 godina.