Društvo
Nakon kupovine fabrike u Neresnici pitanje je: Koliko se vode eksploatiše s izvora i pod kojim uslovima?
FOTO: Envato elements ilustracija
Još jedan izvor vode od sada je u rukama kompanije „Coca-Cola“. Nakon što su sa firmom „Anđelković Al“ sklopili ugovor o kupovini udela u firmi, svečano je <a href="https://boom93.rs/info/drustvo/u-prisustvu-vucica-i-americkog-ambasadora-otvorena-fabrika-vode-rosa-homolje-u-neresnici/" target="_blank" rel="noopener">otvorena nova punionica vode u Neresnici kod Kučeva</a>.
Kako je Boom93 već pisao, u otvaranje punionice gazirane vode „Rosa Homolje“ u Neresnici kod Kučeva uloženo je pet miliona evra i zaposleno 50 radnika.
„I baš onako kako je „Coca-cola“ ušla u svaku američku kuću, da isto tako i mi želimo da u svaki kraj, u svaki deo Srbije „Coca-cola“ uđe jer bismo mi time bili samo jači i snažniji, i naša ekonomija naprednija, i Srbija napredovala brže“, izjavio je predsednik Srbije Aleksandar Vučić na otvaranju pomenute fabrike.
Istovremeno u medijima je odjeknula vest da je kompanija „Tesla Motors“, Ilon Maska, zainteresovana za saradnju sa novosadskim proizvođačem minelarne vode „Minaqua“, iz koje su za Al Jazeeru potvrdili tu informaciju.
„Detaljnije informacije, osim do sada objavljene izjave, nismo u mogućnosti da dajemo, jer je manjinski strani partner tražio da ispoštujemo period šutnje dok traju pregovori“, navodi se u saopštenju Minaque.
Flaširanjem vode u Srbiji bavi se tridesetak kompanija. Prema podacima Udruženja industrije mineralnih voda, na tržište je prošle godine plasirano 740 miliona litara od čega je 12% namenjeno izvozu.
„Kada govorimo o eksploataciji vode koja se koristi za namenu flaširanja, kompanije eksploatišu svega 0,1% od ukupnih količina vode koje se eksploatišu sa izvorišta Srbije“, kaže Nevenka Stojmenović, Udruženje industrije mineralnih voda
Dozvole za eksploataciju vode kompanije dobijaju na 15 godina uz mogućnost produženja. Državi po litru plaćaju naknadu od 1 evro-centa. Dok predstavnici kompanija i vlasti ističu ekonomski značaj punionica, u organizaciji „Pravo na vodu“ od države traže da budu transparentniji i uključe javnost u odluke o raspolaganju ovim resursom.
„Mi mislimo da građani nemaju korist. Dakle, tu njaveću korist imaju, pre svega, te kompanije koje zarađuju na prodaji te vode. Mi mislimo da bi umesto izgradnje tih postrojenja punionica flaširane vode, mnogo bilo značajnije za građane da se ulaže više u vodovode i da svi imaju javno dostupnu pijaću vodu“ navodi Aleksa Petković iz organizacije „Pravo na vodu“.
A javno dostupnu vodu za piće još nema više stotina hiljada ljudi u Srbiji. U advokatskoj kancelariji koja se bavi pitanjima životne sredine ističe se da su zakoni u toj oblasti usmereni ka interesu investitora.
„Građani skoro i da nisu uključeni, investitor kroz upravni postupak podnosi zahtev nadležnom Ministarstvu ili lokaloj samoupravi. U odnosu sa nadležnim organom dobija te dozvole, a da javnost ne bude uključena skoro uopšte“, kaže za Al Jazeeru Predrag Džamić, ekološki advokat
Potrošnja flaširane vode u Srbji raste, pokazuju podaci Udruženja industrije mineralnih voda. Na godišnjem nivou iznosi 90l po stanovniku, dok je evropski prosek za 10l viši.