Društvo

Stari hleb završi na pijaci, koliko košta?

Foto: S.Lisac

Foto: S.Lisac

Stari hleb i peciva koji se ne prodaju u radnjama vraćaju se pekarama, a nakon toga hleb završi na pijacama. Nedaleko od buvlje pijace na trotoaru, svakog četvrtka, prodaje se stari hleb, tost, štrudle iz pekara.

Ukoliko se ne proda istog dana za ljudsku ishranu hleb se može koristiti još sutradan, a onda iz pekara pozivaju prodavce koji stari hleb prodaju po pijacama. Uglavnom služi za stoku, kao jeftinija zamena za stočnu hranu. To tvrdi sagovornik Boom 93, prodavac koji već nekoliko godina prodaje stari hleb na putu za buvlju pijacu.

“Ljudi kupuju stari hleb za stoku, svinje, kučiće, mačiće. I narod jede. Imamo i kolače, sve to kupuju za jelo. Kupimo stari hleb iz pekare što ostane, ono što se ne proda. To je najbolji način da se hleb iskoristi, ne baca se i svi imaju koristi“ kaže naš sagovornik.

Baner Boom93 Android aplikacija

U džak staje 20 vekni belog hleba i ovaj paket košta 800 dinara.  Pored hleba prodaje pecivo, tost, krofne i štrudle.

Inače, svake godine se u Srbiji baci gotovo 247.000 tona hrane, što je, posmatrano na dnevnom nivou čak 676 tona, pokazala je analiza prvog zvaničnog istraživanja o bacanju hrane u domaćinstvima u Srbiji, koju je uradio Centar za unapređenje životne sredine.

Četvoročlana porodica godišnje izgubi 140 kilograma hrane, odnosno 40.000 dinara. Najviše se baca hleb (10,18 kilograma), zatim meso (7,18 kg) i mleko (6,74 kg), a najmanje voće (5,7 kg) i povrće (5,33 kg).

Hranu bacamo iz mnogo razloga – zato što nam se pokvari (67 odsto), zatim zato što mi lično ili članovi domaćinstva ne žele da jedu staru hranu (17 odsto) ili mislimo da nije bezbedna (11 odsto), ali pre svega zato što nam se može, kažu iz Centra.