Ekonomija

Premalo računovođa upisanih u APR registar, nova pravna nesigurnost

Pixabay ilustracija

Pixabay ilustracija

Veoma mali broj računovođa do sada se upisalo u poseban Registar pružalaca računovodstvenih usluga Agencije za privredne registre (APR), što znači da od Nove godine većina njih neće moći da obavlja svoju delatnost po zakonu.

Finansijski izveštaji za 2022. godinu će se smatrati nepotpunim ako ih dostavi neregistrovani pružalac računovodstvenih usluga, ocenila je Snežana Mitrović, predsednica Računovodstvene komore Srbije.

Zbog toga predstavnici ovog udruženja traže odlaganje ili izmenu odredbe Zakona o računovodstvu, prema kojoj računovođe do kraja godine moraju da dobiju potvrde o registraciji iz APR-a.

„Sticanje profesionalnog zvanja po Zakonu o računovodstvu, isključivo kod profesionalne organizacije članice IFAC-a, je veoma složen i skup postupak. Mi iz Računovodstvene komore Srbije tražimo, pre svega, odlaganje roka za upis u Registar APR do kraja 2023. godine, ali tražimo i pojednostavljenje programa sticanja profesionalnih zvanja, da to bude na osnovu jednodnevnog stručnog ispita“, kaže Mitrović.

Ministarstvo finansija podsetilo je nedavno da računovođe do kraja godine moraju da dobiju dozvolu za pružanje računovodstvenih usluga koju izdaje Komora ovlašćenih revizora i da je prema podacima Agencije za privredne registre, na kraju juna ove godine, ukupno bilo 1.072 pravna lica i preduzetnika upisanih u Registar.

„Zato što je veoma mali broj pružalaca računovodstvenih usluga upisan do sada u Registar APR-a, država ulazu u pravnu nesigurnost za naredno dostavljanje finansijskih izveštaja. Dakle, mora hitno reagovati zakonodavna vlast. Trebalo bi izmeniti Zakon o računovodstvu i usvojiti program sticanja profesionalnog zvanja za računovođe“, kaže Mitrović.

Ona smatra da bi program valjalo da organizuje Ministarstvo finansija, osim ako nema kapacitet za njegovo sprovođenje. U tom slučaju, ministarstvo treba da održavanje obuka dozvoli profesionalnim udruženjima koja okupljaju računovođe i rade na unapređenju te profesije u Srbiji.

Računovođe koji vodi poslovne knjige u nekoj firmi ne moraju da budi upisani u Registar, ali oni koji računovodstvene usluge pružaju firmama imaju zakonsku obavezu da dobiju licence.

„Ako država može biti liberalna prema zaposlenim računovođama u preduzećima koji po Ugovoru o radu vode poslovne knjige za svog poslodavca, koji ne moraju da ispunjavaju propisane uslove i ne moraju da imaju profesionalno zvanje, onda bi država trebalo da ima razumevanja i za ostale računovođe“, ističe Mitrović.

Prema članu 57 Zakona i računovodstvu, uvedene su prekršajne odgovornosti i kazne od 100.000 dinara do tri miliona dinara ako firma ne poveri vođenje poslovnih knjiga prema odredbama člana 16. Zakona o računovodstvu.

Opširnije možete pročitati na sajtu Nove ekonomije.