Društvo
Buduća kriza i inflacija najviše će pogoditi siromašne
Foto/Siromaštvo ilustracija /Pixabay
Srpska ekonomija prilično dobro pregurala 2020. godinu sa padom BDP-a od svega 0,1 odsto, ali se u nadolazećoj ekonomskoj krizi (o kojoj se sve glasnije govori) sada suočavamo sa našom starom boljkom, inflacijom.
Ono što je karakteristično za ovu inflaciju jeste da natprosečno poskupljuju hrana i energija. To znači da ona više nego obično sada pogađa najsiromašnije. Ako će u okviru Evrope naš region biti najteže pogođen krizom, kao što je bio i 2008. godine, onda će u Srbiji najteže biti pogođeni upravo najsiromašniji.
Srbija je, nažalost, među najsiromašnijim zemljama Evrope, kako god da merimo to siromaštvo. Po visini BDP-a po glavi stanovnika mi smo na oko polovine proseka EU. Iza nas su državice regiona, poput BiH, Crne Gore, Albanije, S. Makedonije, a ispred nas svi ostali.
Ako gledamo potrošnju domaćinstava, prema Eurostatu, takođe smo pri začelju, sa 58,7 odsto proseka potrošnje domaćinstava Evropske unije.
Osim nabrojanih zemalja, ovde su iza nas i Rumunija i Bugarska, mada su cene u Srbiji na višem nivou nego u ove dve EU zemlje. Recimo, hrana je pet do 15 odsto skuplja i to prema podacima pre poskupljenja u poslednjih godinu dana.
Odeća je skuplja 10-15 odsto, a potrošačka elektronika kod nas je skuplja više od 20 odsto. Jedino imamo jeftiniju energiju za oko pet odsto.
Struktura inflacije kod nas je takva da su, u odnosu na prošli maj, najviše poskupeli meso 21,3 odsto, hleb i žitarice skoro 17 odsto, mleko i jaja 15 odsto, ulje 17,5 odsto, kafa 25 odsto. Ukupno, hrana je, prema zvaničnoj statistici, poskupela 16 odsto međugodišnje.
Više informacija možete pročitati OVDE.